ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Hrvatske zaštitarske tvrtke mogle bi uskoro dobiti stranu konkurenciju usvoji li Sabor konačni prijedlog Zakona o privatnoj zaštiti koji bi zamijenio postojeći Zakon o zaštiti osoba i imovine.
ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Hrvatske zaštitarske tvrtke mogle bi
uskoro dobiti stranu konkurenciju usvoji li Sabor konačni
prijedlog Zakona o privatnoj zaštiti koji bi zamijenio postojeći
Zakon o zaštiti osoba i imovine.#L#
Zakonom o privatnoj zaštiti hrvatsko državljanstvo i prebivalište
u Hrvatskoj više ne bi bili uvjeti za obavljanje zaštitarskih
poslova, pa bi tako stranci mogli osnivati zaštitarske tvrtke, ali
uz prethodnu provjeru nadležne hrvatske sigurnosne službe. Tom bi
se provjerom, smatra Vlada, trebalo spriječiti da strane
obavještajne službe pod krinkom otvaranja zaštitarskih tvrtki
ubacuju svoje tajne agente.
Udruga zaštitarskih djelatnosti ne protivi se stranoj
konkurenciji, ali je nezadovoljna jer iz zakona nije vidljivo imaju
li hrvatski zaštitari pravo osnovati tvrtke u državama iz kojih
dolaze strani zaštitari.
Iako su sudjelovali u izradi prijedloga zakona u Udruzi su
nezadovoljni jer, kako kažu, nisu prihvaćeni njihovih glavni
prijedlozi.
"Zakonom se neće riješiti naš najveći problem, a to je
monopolistički položaj državne zaštitarske tvrtke AKD Zaštita",
kazala je Hini predsjednica Udruge Ankica Vrbanc.
U Udruzi podsjećaju da je Vlada odredila da jedino AKD Zaštita može
štititi osobe i imovinu za tijela državne vlasti, općina, gradova i
županija, dok je to postojećim zakonom zabranjeno privatnim
zaštitarskim tvrtkama. Udruga se zbog toga lani obratila Agenciji
za zaštitu tržišnog natjecanja koja je ocijenila da su zaštitarske
tvrtke u neravnopravnom položaju u odnosu na AKD.
Novim bi zakonom i privatnim zaštitarskim tvrtkama bila dozvoljena
zaštita državnih institucija i tijela gradova, općina i županija,
no u Udruzi smatraju da se time neće osigurati ravnopravnost na
tržištu jer se, kako tvrde, AKD suprotno zakonu sve više pojavljuje
na javnim natječajima, te preuzima poslove i u privatnim trgovačkim
društvima.
Tvrde da je AKD nezakonito izravnom pogodbom, bez javnog natječaja,
ušao i u neke tvrtke u državnom vlasništvu. Kao primjer ističu da je
AKD krajem prošle godine bez natječaja od Hrvatskih pošta dobio
poslove zaštite koje je do tada, po nižoj cijeni, obavljalo
nekoliko privatnih zaštitarskih tvrtki. U Udruzi tvrde da se lani
isto dogodilo i u poduzeću Veze i odašiljači.
U MUP-u ističu da Zakon o privatnoj zaštiti stavlja u jednak položaj
AKD i ostale zaštitarske tvrtke, te da mogućnost da Vlada direktno s
AKD-om ugovori zaštitu pojedinih objekata koji su u vlasništvu ili
većinskom vlasništvu države ne ovisi o tom zakonu, već o Zakonu o
javnoj nabavi za čiju provedbu MUP nije nadležan.
Novim bi zakonom bivši policajci, pravosudni i vojni policajci, te
djelatnici sigurnosnih službi bili oslobođeni polaganja stručnog
ispita za obavljanje poslova tjelesne zaštite.
Zaštitarske tvrtke ubuduće bi mogle zapošljavati čuvare na
određeno vrijeme, što im sada nije dozvoljeno.
Zakonom o privatnoj zaštiti dopunjene su postojeće kaznene odredbe
i povećane novčane kazne za prekršaje koje počini zaštitarsko
trgovačko društvo, obrtnik ili zaštitar. Kazne se kreću od tisuću
do pet tisuća kuna za zaštitare, odnosno od 20 tisuća do 100 tisuća
kuna za tvrtke.
Na primjedbu zaštitarskih tvrtki da im se ukida mogućnost
samostalnog školovanja zaštitara, u MUP-u odgovaraju da će
zaštitare i dalje moći školovati sve pravne osobe koje su dobile
suglasnost MUP-a, uz obvezu da se u roku od godinu dana usklade sa
Zakonom i podzakonskim aktima koji reguliraju uvjete izobrazbe.
Zaštitari nadalje tvrde da će im zbog nekih odredbi zakona u praksi
biti vrlo teško kvalitetno obavljati poslove zaštite. Kao primjer
navode odredbu po kojoj samo tzv. čuvar specijalist može koristiti
oružje, tjelesnu snagu i privremeno ograničiti slobodu kretanja,
dok čuvari na to nemaju pravo.
"U praksi bi to značilo da čuvar nekog objekta ne može zadržati
provalnika nego treba zvati čuvara specijalistu ili policiju, a do
tada provalnik već može pobjeći", objasnila je Ankica Vrbanc.
U MUP-u pak kažu da su upravo zaštitarske tvrtke tražile podjelu na
čuvare i čuvare specijaliste kako bi na manje zahtjevne poslove
mogle zaposliti i osobe sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću
koje, smatraju u MUP-u, ne mogu nositi oružje.
Udruge je nezadovoljna i jer im zakonom nije odobreno korištenje
nekih posebnih sredstava prinude, primjerice električnih palica
koje su dozvoljene u nekim zapadnoeuropskim zemljama.
U MUP-u podsjećaju da posebna sredstva prisile pripadnici MUP-a
koriste samo u posebnim slučajevima, pa stoga smatraju
neprihvatljivim da takva sredstva primjenjuju čuvari.
U Hrvatskoj je 114 zaštitarskih tvrtki i više od 12.500 zaštitara s
licencama, odnosno ovlaštenjima MUP-a za obavljanje zaštitarskih
poslova. S obzirom na zahtjeve tržišta u Udruzi smatraju da
nedostaje oko 8.000 zaštitara.
Po njihovom broju Hrvatska zaostaje za zapadnoeuropskim zemljama,
gdje na jednog policajca prosječno dolaze tri zaštitara, dok u
Hrvatskoj na dva policajca dolazi jedan zaštitar.
(Hina) so so