ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Donošenjem novog Zakona o strancima, čiji je konačni prijedlog upućen u saborsku proceduru, Hrvatska će, po mišljenju Vlade kao predlagatelja, boravak stranaca urediti sukladno zakonodavstvu Europske
unije.
ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Donošenjem novog Zakona o strancima,
čiji je konačni prijedlog upućen u saborsku proceduru, Hrvatska će,
po mišljenju Vlade kao predlagatelja, boravak stranaca urediti
sukladno zakonodavstvu Europske unije.#L#
Osuvremenjivanje propisa koji se odnose na strance jedna je od
obveza koje je Hrvatska preuzela pristupanjem Sporazumu o
stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.
Vlada kao predlagatelj tvrdi da je zakon usklađen sa zakonodavstvom
Europske unije, te stoga nije prihvatila načelnu primjedbu
zastupnice HSLS-a Dorice Nikolić iz prvog saborskog čitanja da je
zakon preliberalan.
Konačni prijedlog Zakona o strancima djelomice je izmijenjen u
odnosu na prvo čitanje jer je prihvaćen veći dio zastupničkih
primjedbi koje su se odnosile na jasnoću odredbi, a manjim djelom na
njihov sadržaj. Dio odredbi izmijenjen je i radi usklađivanja s
drugim važećim propisima te u međuvremenu donesenim novim Zakonom o
prekršajima.
Novim bi se zakonom ubrzao postupak izdavanja dozvola za boravak
stranaca, osobito za rad i obavljanje poslovne djelatnosti, čime bi
se, tvrdi predlagatelj, otklonile prepreke za strana ulaganja u
Hrvatsku.
Predviđene su tri kategorije boravka stranaca - boravak do 90 dana
bez vize, sa vizom ili s graničnom propusnicom.
Privremeni boravak odobravao bi se strancu koji u Hrvatskoj želi
boraviti određeno vrijeme ili radi određene namjene, kao što su
rad, liječenje, spajanje obitelji ili studiranje.
Stalni boravak odobravat će se strancima kojima je odobren
petogodišnji privremeni boravak ili ako su tri godine u braku s
hrvatskom državljankom ili strancem koji ima stalni boravak.
Poslovna dozvola izdavala bi se strancu koji ima registriran obrt,
trgovačko društvo ili pruža usluge tvrtki čije je sjedište u
inozemstvu, ali i ako se bavi slobodnim zanimanjem.
Nije prihvaćen prijedlog iz prvog čitanja da Sabor, a ne Vlada
određuje godišnju kvotu radnih dozvola, uz obrazloženje da Sabor
uređuje migracijsku politiku u okviru koje Vlada utvrđuje tu
kvotu.
Na temelju zahtjeva poslodavca radne dozvole strancima izdavala bi
nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja prema
sjedištu poslodavaca.
Nije prihvaćena primjedba da Ministarstvo unutarnjih poslova ne
može biti nadležno za davanje radnih dozvola. Predlagatelj je
naime, na preporuku stručnjaka Svjetske banke, ostao kod
prijedloga da je najekonomičnije da tijelo koje odobrava boravak
strancima izdaje i radne dozvole.
Upravo se izdavanjem radne dozvole i reguliranjem boravka stranaca
na jednom mjestu nastoji izbjeći dugotrajnost i složenost postupka
njihova izdavanja, objašnjava predlagatelj.
Za provedbu Zakona, odnosno osiguranje prostornih, tehničkih i
kadrovskih uvjeta da MUP obavi taj posao, trebalo bi oko pet
milijuna kuna.
(Hina) ggrb so