ZA NEDJELJU UJUTRO: FRANCUSKA: OKRUGLI STOL O OBALI BJELOKOSTI

Piše: Frane Cetinić PARIZ, 19. siječnja (Hina) - Okrugli stol o budućnosti Obale Bjelokosti ulazi u završnu fazu koja bi trebala dovesti do političkog rješenja četveromjesečne krize u ovoj zapadnoafričkoj zemlji, krize koja je kulminirala pokušajem državnog udara i izbijanje otvorene oružane pobune na sjeveru zemlje 19. rujna prošle godine.#L# Izbijanjem oružane pobune i zauzimanjem velikog dijela zemlje od strane ustaničkih pokreta (Patriotskog pokreta Obale Bjelokosti - MPCI, Narodnog pokreta velikog zapada Bjelokosti - MPIGO, i Pokreta za pravdu i mir - MJP), režim predsjednika Laurenga Gbagba našao se pred neminovnim rasulom, te je temeljem Ugovora o vojnoj suradnji Francuska poslala svoje snage: ukupno 2.500 vojnika - najvećeg kontigenta nakon operacije u Ruandi 1994. Francuska se izravno uključila u sukob, prekidajući tako s višegodišnjom doktrinom "ne- intervencije u Africi". Kako je rastao broj francuskih interventnih snaga, mijenjao se i karakter njihove misije. Ponajprije se govorilo o evakuaciji i obrani 25 tisuća sunarodnika, zatim o logističkoj podršci "legalnoj vladi i, naposlijetku, o jamčenju poštovanja Sporazuma o primirju što je zakljuen 3. a potpisan 12. ovog mjeseca. "Ni intervencija ni ravnodušnost", kratko definira novu francusku vanjsku politiku u Africi ministar inozemnih poslova Domique de Villepin. Zatvoreni u modernom Nacionalnom centru za ragbi, u Linas- Marcoussisu, tridesetak kilometara južno od Pariza, 32 predstavnika glavnih političkih stranaka i tri pobunjeničkih pokreta, pregovaraju uz posredovanje bivšeg ministra Pierrea Mazeauda, kojemu pomažu predstavnici UN, Organizacije afričkog jedinstva i Zapadnoafričkog ekonomskog i monetarnog saveza, te još eksperti vjerske zajednice Sant'Egidio. Na ovom okruglom stolu - koji su neki promatrači, zbog formalnih sličnosti, usporedili s "Daytonskom konferencijom o bivšoj Jugoslaviji" - odlučuje se o sudbini zemlje koja je desetljećima predstavljala "izlog Francuske u frankofonoj Africi" i primjer uspješne dekolonizacije. Nakon smrti predsjednika Felixa Houphouet-Boignya, 1993. godine, "afričkog mudraca", kako su ga nazivali u Francuskoj i u Africi, zemlja je krenula opasnim putem i u borbi za njegovo naslijeđe polako su izbile sve proturječnosti, pojačne kasnije padom vrijednosti kakaoa, glavnog izvoznog proizvoda, pedesetak različitih etničkih zajednica, zatim muslimanski (nerazvijeni i pustinjski) sjever i (razvijeni, šumski i priobalni) kršćanski jug te sve jače napetosti i netrpeljivosti između "domaćeg" i "useljeničkog" stanovništva (samo useljenika iz susjedne Burkine Fasso ima, procjenjuje se između 2 i 4 milijuna) itd... Francuska je diskretno razmjestila najveći dio svojih snaga uz granicu s Liberijom, jer se pouzdano zna da u redovima pobunjeničkih pokreta MPIGO i MPI ima plaćenika iz Liberije, iako glavna podrška dolazi, prema pisanju vladi lojalnog tiska u Obali Bjelokosti, iz Burkine Fasso. U subotu je na crtu razdvajanja pristigao i manji broj senegalskih vojnika, kao prethodnica zapadnoafričkih mirovnih snaga. No, francuski tisak, sve više piše o "afričkom živom pijesku", o "stupici", ali i o dilemi - ostati ravnodušan i tako prepustiti zemlju oružanoj anarhiji, ili intervenirati i sebe izložiti kritikama za "neokolonijalizam". Više i od neospornih velikih ekonomskih interesa - zemlja predstavlja 40 posto ukupnog brutto nacionalnog proizvoda svih članica Zapadnoafričkog ekonomskog i monetarnog saveza (u kojem se, osim Obale Bjelokosti, nalaze još Senegal, Gvineja-Bissau, Mali Niger, Burkina Fasso, benin i Togo) kao objašnjenja za francusku interevenciju ističe se želja Pariza da spriječi raspad ključne zemlje u frankofonoj Africi i destabilizaciju cijelog zapadnoafričkog područja. Pregovaračke pozicije sudionika okruglog stola su veoma udaljene, ponegdje i nepomirljive, posebno oko političke budućnosti predsjednika Gbagba, a rezultate okruglog stola trebao bi još potvrditi summit zemlja Zapadnoafričkog ekonomskog i monetarnog saveza, što će se idućeg petka i subote održati u Parizu u prisutnosti glavnog tajnika UN-a Kofi Anana. Francuska igra na "veliko", ocjenjuju francuski analitičari, jer ako Okrugli stol ne poluči nikakva rezultata, Obala će Bjelokosti ostati podijeljena a Francuska izgubiti na ugledu i utjecaju u cijeloj frankofonoj Africi, ako pak "zatočenici iz ragbi centra" i postignu kompromis, na Francusku će pasti teret primjene sporazuma i osuda zbog "neokolonijalističkog" nastupa. (Hina) fcet rt