ŠV 16. I. NZZ: GRČKA PODUPIRE PRIJEM ZAPADNOG BALKANA U EU

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 16. I. 2003. Europski snovi na Balkanu "U prvoj polovini ovog tjedna grčki ministar vanjskih poslove i predsjedatelj Vijeća EU Georgios Papandreou posjetio je u okviru mamut-programa glavne gradove svih zemalja Zapadnog Balkana. Turneja ga je vodila od Skoplja preko Tirane do Zagreba i Beograda te preko Sarajeva do Prištine. Vlade svih država koje je posjetio - uključujući i protektorat UN Kosovo - smatraju što skoriju integraciju u Europsku uniju jednim od svojih najvažnijih ciljeva. U tom je kontekstu presudna nada u gospodarski uzlet. Kao podjednako važan cilj često se spominje i - doduše, poprilično neodređena - ideja-vodilja, po kojoj će u Europi 21. stoljeća granice iz razdoblja utemeljenja europskih nacionalnih država postati suvišne te će se etničke napetosti koje koče Balkan razriješiti same od sebe. Tome valja u državama na području bivše Jugoslavije - uz izuzetak Slovenije - dodati i određeni nemir, izazvan bojazni da im je nakon kopenhaške odluke o proširenju EU vlak za Bruxelles možda pobjegao. Otklanjanje tih bojazni bio je jedan od ciljeva Papandreouova puta. Njegova je poruka bila neobvezujuća. Uspjeh EU počiva na zajedničkim vrijednostima poput mira, suradnje, demokracije, poštivanja ljudskih prava i gospodarskog blagostanja, podsjetio je Grk. Te vrijednosti moraju prevladati i u regiji koju općenito nazivaju Zapadnim Balkanom, istaknuo je on. Grčka je vitalno zainteresirana posebno za proširenje EU na jugoistok. S obzirom na njihovu zemljopisnu izolaciju u EU za Grke je jako važan pristup Bugarske i Rumunjske EU, predviđen za 2007. g. Nakon toga Grčka će prvi puta graničiti sa članicom EU. Zanemarimo li nužne izravne prometne linije, grčka želja da i Zapadni Balkan bude ubrzo integriran u EU motivirana je konkretnim gospodarskim interesima. Balkan je najvažnije izvozno tržište za grčke proizvode i raspolaže dosada prilično slabo iskorištenim potencijalom. Neposredno prije no što je Papandreou krenuo na put, jedna je njegova zamisao, iznesena za Sueddeutsche Zeitung, uzvitlala popriličnu prašinu u regiji. Naime, u toj se zamisli grčki ministar vanjskih poslova pozvao na začetnike grčke nacionalne države koji su već sanjarili o balkanskoj federaciji. Time je Papandreou iritirao Makedoniju i Hrvatsku, dvije jedine države u regiji, koje su već s EU sklopile sporazum o pridruživanju. U te dvije zemlje vizije o regionalnoj integraciji izvan okvira EU-a nailaze na jednodušno odbijanje. Grčka diplomacija smjesta je izgladila situaciju i spominjao se nesporazum. Atena podupire aktualni proces stabiliziacije i pridruživanja EU, isticali su Grci. Nakon sastanka s makedonskim premijerom Crvenkovskim ovog ponedjeljka predsjedatelj Vijeća EU-a naglasio je sve veću stabilnost regije, proglasivši europsku integraciju prilikom. Regija u kojoj žive pravoslavni i ostali kršćani, muslimani, židovi i pripadnici najrazličitijih etničkih skupina mogla bi kao sastavni dio miroljubive Europe pružiti ostatku svijeta primjer koegzistencije, istaknuo je Grk. Pritom Papandreou nije dotaknuo neugodno pitanje neizrecivog službenog naziva makedonske države Fyrom (Former Yugoslav Republic of Macedonia), koje vuče korijene iz diplomatske tvrdoglavosti Grčke u procesu raspada Jugoslavije i više od deset godina kasnije djeluje još grotesknije no prilikom uvođenja, iznuđenog od Atene. Zagrebu je Grk polaskao konstatacijom da je Hrvatska na svom putu prema Bruxellesu daleko ispred ostalih država u regiji. Atena će uskoro ratificirati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU i tijekom predsjedateljskog mandata u EU-u svim snagama poduprijeti hrvatske ambicije za pristup EU. U Zagrebu se nadaju da će biti primljeni u sljedećem krugu, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. Realističnost takve perspektive ovisit će, između ostalog, i o odnosu Hrvatske prema vlastitoj ratnoj prošlosti a s time spomenuta zemlja ima problema. U srijedu su u Zagrebu dva nizozemska liječnika po nalogu haaškog suda UN pregledala hospitaliziranog optuženog nekadašnjeg načelnika glavnog stožera Bobetka, koji se dosada opirao izručenju. Većina Hrvata uvjerena je da stari Bobetko baš kao ni također optuženi general Gotovina, koji je protekle godine nestao u poprilično sumnjivim okolnostima ne snose nikakvu krivnju budući da su samo u skladu sa svojom domoljubnom obvezom branili svoju domovinu od agresije izvana. Taj stav zastupa, između ostalog, i bivša državna stranka HDZ. To je jedan od razloga što HDZ bilježi u anketama nagli porast popularnosti, koji još više poboljšava izglede za prijevremene izbore još u ovoj godini. Ne pretjerano odlučnim socijaldemokratima, najjačoj stranci u vladajućoj koaliciji, nedostajalo je dosada zamisli i hrabrosti da nacionalističkom populizmu suprotstave djelotvorno sredstvo, koje je pak hitno potrebno radi nastavka utiranja puta prema Bruxellesu. Prije toga Papandreou je u razgovorima u Tirani najavio da će pregovori o sklapanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Albanije EU započeti još ovog mjeseca. Pohvalio je napredak koji je Albanija ostvarila u borbi protiv organiziranog kriminala i u procesu demokratizacije. Uzroke spomenutog napretka valja tražiti u prvom redu u tajnom sporazumu premijera Nanoa i čelnika oporbe Berishe, sklopljenom početkom prošlog ljeta pod pritiskom međunarodne zajednice. Naime, njihovo je zakleto neprijateljstvo u proteklih deset godina osjetno blokiralo politički razvoj zemlje. Doduše, učestale su naznake da je spomenuto primirje već završeno. Otkada su Nanovi socijalisti na izborima u okrugu Elbasan, održanim u prosincu prošle godine, tijesno porazili Berishine demokrate, ponovno su počele frcati iskre. O krajnje aktualnim posljedicama borbe za vlast, koje blokiraju svaki trag političkog napretka, grčki ministar vanjskih poslova mogao se sam informirati u Beogradu. Jugoslavenski predsjednik Koštunica i njegov protivnik, srpski premijer Đinđić, nisu se htjeli odreći međusobnih verbalnih klipova ni na sam dan Papandreuova posjeta. Nakon tri propala pokušaja održavanja izbora srpskog predsjednika povjerenje građana u političare svih političkih blokova dosegnulo je po rezultatima anketa najnižu točku. Usprkos takvom neraspoloženju gluposti Grk je širio nadu i zazivao što skoriju 'ustavnu reorganizaciju Jugoslavije', kako je nazvao izuzetno spor proces osnivanja saveza 'Srbije i Crne Gore', koji je inicirala EU. Istog dana potpredsjednik jugoslavenske vlade Labus objavio je u Beogradu da danas žali što je prije deset mjeseci supotpisao takozvani beogradski sporazum o osnivanju spomenutog saveza. U ime mnogih svojih sugrađanki i sugrađana Labus je izrazio svoje razočaranje što je Srbija u aktualnom procesu postala taocem manje susjede Crne Gore. Nadalje, Labus je potvrdio i iskustvo, očitovano i u diplomatskim krugovima, da je Bruxelles obećao pomoć, nužnu za uspješnu instalaciju spomenutog saveza, ali je nikada nije pružio. U Sarajevu je predstavnik EU u srijedu prisustvovao ceremoniji koja je obilježila početak policijske misije EU, tijekom koje se puno govorilo o europskim vrijednostima. Spomenuta je ceremonija uslijedila dva dana nakon ustoličenja nove središnje vlade na čelu s premijerom Adnanom Terzićem, predstavnikom bošnjačke Stranke demokratske akcije. Ostali predstavnici zastupali su nacionalističke stranke Srba i Hrvata. Mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini smatraju lošim znamenom činjenicu da slabom središnjom bosanskohercegovačkom državom ponovno upravljaju tri snage koje su diktiralr tijek zbivanja prije jednog desetljeća, prilikom izbijanja rata", napominje na kraju izvješća Martin Woker.