ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Hrvatska Vlada utvrdila je danas tri zakonska prijedloga kojima će se regulirati odgovornost države za štetu - onu koju su uzrokovali pripadnici oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu, štetu
nastalu uslijed terorističkih akta i javnih demonstracija, te za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, ali samo ako je oštećenik hrvatski državljanin i ako je šteta nastala u Hrvatskoj.
ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Hrvatska Vlada utvrdila je danas tri
zakonska prijedloga kojima će se regulirati odgovornost države za
štetu - onu koju su uzrokovali pripadnici oružanih i redarstvenih
snaga u Domovinskom ratu, štetu nastalu uslijed terorističkih akta
i javnih demonstracija, te za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, ali samo
ako je oštećenik hrvatski državljanin i ako je šteta nastala u
Hrvatskoj. #L#
Ti se zakonski prijedlozi temelje na načelima solidarnosti,
pravičnosti i ravnomjernog podnošenja javnog tereta, istaknula je
ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović.
Predloženi zakon o odgovornosti za štetu koju su uzrokovali
pripadnici oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata
(od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.) predviđa da država
odgovara za štete koje nemaju karakter ratne štete.
Ratnom štetom se smatra šteta koja je nastala u vrijeme i na
prostoru odvijanja vojnih borbenih akcija (npr. bombardiranje).
U agresiji na Hrvatsku ponekad je teško razlikovati što je ratna
šteta, a što teroristički čin, kazala je ministrica.
Navodeći da međunarodno pravo ne obvezuje ni jednu državu da iti
jednoj osobi nadoknadi ratnu štetu, dodala je da je Hrvatska to
činila i činit i to kroz obnovu u kojoj se prema svim građanima
postupa jednako.
Predloženi zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed
terorističkih akata i javnih demonstracija precizira da je
odgovornost države objektivna, odnosno da država odgovara bez
obzira na krivnju. Međutim, ističe ministrica, to ne sprječava
državu da traži naknadu od onoga tko je kriv.
Taj prijedlog predviđa nadoknadu samo štete zbog smrti, tjelesnih
povreda ili oštećenja zdravlja i to do 60 posto iznosa utvrđene
štete, s tim da ukupna šteta može biti do najviše 350.000 kuna.
Štete pak prema imovini rješavaju se kroz Zakon o obnovi.
Za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, Hrvatska bi odgovarala ako je
oštećenik njen državljanin, ili se radi o pravnoj osobi sa
sjedištem u Hrvatskoj, te ako je šteta počinjena u Hrvatskoj.
Vlada je Saboru predložila izmjene Zakona o investicijskim
fondovima kojima ograničava ulaganja zatvorenih investicijskih
fondova, koji su nastali iz bivših PIF-ova, na samo pet posto
vrijednosnih papira jednog izdavatelja, odnosno 10 posto ako udio
fonda ne prelazi 40 posto portfelja jednog izdavatelja.
Fondovi će zbog toga u roku od godine dana morati prodati svoje
većinske pakete u tvrtkama. Vlada se na izmjene odlučila jer su
fondovi loši većinski vlasnici tvrtki koje treba restrukturirati.
Vodstvima fondova u Vladi također zamjeraju da su novac izvlačili
iz poduzeća koja su imali u vlasništvu, te da su upravama tvrtki
isplaćivali velike plaća, uz milijune kuna godišnjih nagrada, iako
su tvrtke poslovale s gubitkom.
Time su, smatraju u Vladi, vlasnici udjela u fondovima, a to su
ratni stradalnici, gubili na vrijednosti svoga vlasništva.
Vlada je utvrdila Nacionalnu strategiju usklađivanja hrvatskog
tehničkog zakonodavstva (normizacija, mjeriteljstvo itd.) s onim u
EU, te osnovala radnu skupinu koja će koordinirati provedbu te
Strategije. Voditelj skupine je potpredsjednik Vlade Slavko
Linić.
'Zeleno svjetlo' dobio je prijedlog CARDS Regionalnog programa za
2002. ukupno vrijedan 43,5 milijuna eura.
Vladinu podršku dobili su HAZU-ova Deklaracija o znanju, te paket
'statističkih akata', u kojemu su i prijedlog zakona o službenoj
statistici, te program statističkih istraživanja za 2003.
(Hina) bn/bm sšh