WASHINGTON, 15. siječnja (Hina) - Prava manjina su ostala u 2002. najveći izazov za Hrvatsku u oblasti ljudskih prava, smatra Human Rights Watch (HRW) u svojem u utorak objavljenom godišnjem izvješću o ljudskim pravima u
svijetu.
WASHINGTON, 15. siječnja (Hina) - Prava manjina su ostala u 2002.
najveći izazov za Hrvatsku u oblasti ljudskih prava, smatra Human
Rights Watch (HRW) u svojem u utorak objavljenom godišnjem izvješću
o ljudskim pravima u svijetu. #L#
"Vlada je nastavila oklijevati u davanju pune potpore povratku
izbjeglih Srba i odstupila je od svoje prethodne suradnje s
Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije
(ICTY)", kaže ta Organizacija za obranu ljudskih prava iz New Yorka
u dijelu izvješća o Hrvatskoj.
U svojem 558 stranica dugom Svjetskom izvješću 2003. Human Rights
Watch govori o ljudskim pravima u 58 zemalja u 2002. godini.
Istodobno, primjećuje HRW, hrvatske vlasti su sve predanije
nastavile na domaćim sudovima tražiti odgovornost za zločine
počinjene protiv Srba od 1991. do 1995.
HRW bilježi da hrvatske vlasti još uvijek nisu donijele zakon o
pravima manjina na koji se već dugo čeka.
Izvješće navodi da se sedam godina nakon potpisivanja Daytonskog
sporazuma većina od 350 tisuća raseljenih hrvatskih Srba još nije
vratila u svoje domove. Do sada se, prema podacima UNHCR-a vratilo
oko 110 tisuća Srba, a najveća prepreka povratku je povrat imovine
koju zauzima netko drugi te nedostatak posla koji je često
posljedica neizravne diskriminacije, kaže HRW.
Mada je Hrvatska donijela pravne instrumente koji omogućuju
prinudan povrat zauzete imovine to se pokazalo u praksi teško
provodivim zbog niza zapreka među kojima je najvažnija da vlasti
prije iseljenja onome koji privremeno zauzima imovinu povratnika
moraju osigurati odgovarajući smještaj. Čak i kada se donese
presuda o deložaciji ona se rijetko stvarno i provede, kaže HRW.
HRW kao još beznadnije navodi pitanje stanarskog prava hrvatskih
Srba koji su napustili zemlju, napominjući da hrvatska vlada smatra
da su ti hrvatski Srbi izgubili stanarsko pravo te da prema njima
nema nikakvih obveza.
Napravivši korak nazad u odnosu na svoju prijašnju suradnju s
Haškim sudom hrvatska je vlada propustila uhititi i izručiti Sudu
generala Antu Gotovinu, a potom odbila izručiti Sudu generala Janka
Bobetka, kaže Izvješće.
HRW kao pozitivan momenat navodi da su hrvatske vlasti ubrzale
suđenje pred domaćim sudovima Hrvatima optuženim za ratne zločine
nad Srbima tijekom rata 1991-1995. Organizacija za ljudska prava
ipak kaže da je sudska pristranost i pritisak na svjedoke
karakterizirao neka suđenja uključujući i ono u Splitu za zločine
počinjene u vojnom zatvoru Lora.
Izvješće o stanju ljudskih prava ocjenjuje da su Romi i dalje
diskriminirani na svim poljima javnoga života. HRW kaže da Romi
teško mogu dobiti hrvatsko državljanstvo jer moraju imati pet
godina stalnog boravka u zemlji i odlično znanje hrvatskog jezika
te da su romska djeca odvojena u obrazovno inferiorne razrede samo
za Rome.
"Romi su u Hrvatskoj također i dalje suočeni s diskriminacijom u
pristupu izgradnji kuća, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju",
stoji u izvješću.
U izvješću se kaže i da se hrvatska vlada općenito nije miješala u
neovisnost medija.
(Hina) sl rš