AU 14. I. DS: VENEZUELANSKI UVOD U JUŽNU AMERIKU

AUSTRIJA DER STANDARD 14. I. 2003. Venezuela u ulozi znamena "Stanje u Venezueli nalikuje onom u kojem dva vlaka bez kočnica jure jedan drugom u susret. Ni oporba ni pristaše predsjednika Huga Chaveza nisu spremni popustiti. Oporba je vjerojatno očekivala da će Chavez nakon nekoliko dana općeg štrajka podnijeti ostavku. Iako štrajk traje već više od 40 dana i - što je najvažnije - prihodi državne naftne kompanije više ne naviru u velikim mlazevima kao što je ranije bio slučaj, Chavez nastoji sve to prevaliti preko svojih leđa. U takvoj situaciji bivši pučist, koji je izborima održanim 1998. avansirao do položaja državnog poglavara, pokazuje osobine vojnika: za njega su događaji svedeni na pitanje pobjede ili poraza. Chavez sada u potpunosti koristi svoj populistički 'talent': igra na kartu vlastitog televizijskog showa 'Alo Presidente', ciljano posjećuje siromašne četvrti - ovog vikenda posjetio je La Vegu u Caracasu, gdje žive njegove najvatrenije pristaše. Poziva građane na masovne priredbe u sportskom centru, na kojima pristaše oporbe naziva fašistima, teroristima, pučistima i veleizdajnicima. Protivnici traže od njega da ispuni dosada nerealizirana obećanja - primjerice, u vezi s borbom protiv siromaštva - i kritiziraju diktatorske strukture vlasti u Venezueli. Napetost sve više eskalira, čemu svaka strana daje svoj doprinos: u nedjelju su Chavezovi protivnici po drugi puta pokušali prodrijeti u najveću venezuelansku vojarnu u Caracasu. U posljednjem takvom pokušaju 3. siječnja ove godine zabilježene su dvije poginule osobne nakon uličnih sukoba sa Chavezovim pristašama. Demonstranti pokušavaju izazvati i vojsku koja je dosada još većinom bila na strani predsjednika iako su po Chavezu tisuće vojnika otpuštene zbog potpore oporbi. Valja strahovati od daljnjeg krvoprolića a realan je scenarij i građanski rat. Stanje u Venezueli značajno je i izvan okvira te zemlje s 25 milijuna stanovnika - i to ne samo zato što je ta južnoamerička država peti po veličini izvoznik nafte u svijetu i zato što obustava eksploatacije povećava cijenu sirove nafte. Budućnost bi mogla Venezueli dodijeliti ulogu znamena uspona i pada ljevičarskih populista u cijeloj Latinskoj Americi. Naime, problemi u toj regiji imaju slične korijene: riječ je o velikom siromaštvu, socijalnim napetostima i korupciji. U Ecuadoru će ove srijede predsjedničku prisegu položiti Lucio Gutierrez, čija biografija jako nalikuje onoj Huga Chaveza: taj je vojnik također bio u zatvoru zbog sudjelovanja u državnom udaru a u predizbornoj borbi koristio je sličnu, krutu ljevičarsku populističku retoriku. U Brazilu se netom ustoličeni predsjednik i nekadašnji radnički vođa Luis Inacio 'Lula' da Silva upravo priprema ispuniti svoja predizborna obećanja. Njegova odluka o obustavi kupovine zrakoplova za vojsku radi financiranja programa za borbu protiv siromaštva, objavljena na 'marševima gladi' čija su odredišta siromašne četvrti brazilskih gradova, također svjedoči o određenoj vrsti populizma. U Peruu pak predsjednik Alejandro Toledo, koji je preuzeo svoju dužnost prije dvije godine, upravo na svojoj koži iskušava koliko je teško provesti u djelo obećanja iz predizborne kampanje. Toledo se pred svojom predsjedničkom palačom suočava s demonstracijama razočaranih pristaša - ponajprije onih iz nižih slojeva. Tko će pak odnijeti pobjedu na izborima u Argentini zasada je još potpuno neizvjesno. U Venezueli oporba otvoreno igra na kartu vojnog udara koji bi trebao svrgnuti predsjednika s vlasti. Taj scenarij dodjeljuje vojsci ključnu ulogu a njegova bi realizacija predstavljala loš primjer za ostale zemlje u kojima se ljevičarski populisti poput Huga Chaveza također proglašavaju spasiteljima a oduševljenje se brzo može prometuti u razočaranje. Razvoj događaja u Venezueli pokazuje također da je demokracija u toj regiji jako krhka", zaključuje Alexandra Foederl-Schmid.