BERLIN, 14. siječnja (Hina/AFP) - Iako je do grla u dugu, grad Berlin je gotovo čudom uspio dobiti na korištenje na sedam godina jednu od najvećih privatnih zbirki suvremene umjetnosti - kolekciju Friedricha Christiana Flicka.
BERLIN, 14. siječnja (Hina/AFP) - Iako je do grla u dugu, grad
Berlin je gotovo čudom uspio dobiti na korištenje na sedam godina
jednu od najvećih privatnih zbirki suvremene umjetnosti -
kolekciju Friedricha Christiana Flicka. #L#
Berlin je usprkos neimaštini ovime potvrdio da ne želi žrtvovati
svoju strast za kulturom i da ostaje glavnim gradom neelitističke
suvremene umjetnosti.
Ta je umjetnička energija očarala njemačkog milijardera Flicka
(58), koji je njemački glavni grad izabrao za izlaganje svojih 2500
djela 150 suvremenih umjetnika.
Djela će od 2004. godine biti izložena u muzeju suvremene
umjetnosti Hamburger Bahnhof u Berlinu.
U konkurenciji za udomljavanje kolekcije bili su i bogatiji
gradovi, primjerice Zuerich, pored kojeg Flick živi. U Švicarskoj
se stoga morao suočiti s oštrim prosvjedima zbog nacističke
prošlosti svojeg djeda. On je bio u uskoj vezi s vođom SS jedinica
Heinrichom Himmlerom i osuđen je na sedam godina zatvora na sudu u
Nuernbergu, a Flick je odbio sudjelovati u obeštećenju žrtava
prisilnog rada za vrijeme nacizma.
"To nije utjecalo na moju odluku", tvrdi Flick i nastavlja kako
"umjetnost ne postoji da bi služila objašnjavanju povijesti moje
obitelji, već postoji sama zbog sebe".
Očarao ga je "duh grada koji svojom energijom privlači umjetnike iz
cijelog svijeta".
Gradonačelnik Berlina Klaus Wowereit oduševljeno potvrđuje da
"Berlin ostaje odan suvremenoj umjetnosti", tri godine nakon što je
otkupljena bogata kolekcija slika Pabla Picassa i Paula Kleea te
kolekcija konceptualne i minimalističke umjetnosti Marzona.
"Flickovo blago" organizirano je oko tri struje, čiji začetnici
otvaraju izložbu: Marcel Duchamps (1997.-1968.), tragač za novom
definicijom umjetnosti, Francis Picabias (1879.-1953.),
konceptualni umjetnik i Alberto Giacometti (1901.-66.), vizionar
20. stoljeća koji se gušio u anonimnosti.
U središtu kolekcije je umjetnik Bruce Naumann (1941.) sa stotinjak
djela koja prenose egzistencijalni strah od izolacije te ratove i
patnje 20. stoljeća.
Posebno mjesto imaju tipografski eksperimenti dadaizma s djelima
Kurta Schwittersa (1887.-1948.), Marcela Broodthaersa (1924.-
76.) i Johna Cagesa (1912.) te konceptualno slikarstvo 1960-ih i
1970-ih godina Georga Baselitza (1938.), Martina Kippenbergera
(1953.-97.) i Belgijanca Luca Thuymansa (1958.).
Kolekcija sadrži vrijedne fotografije, od Walkera Evansa (1903.-
75.) do popularnog Jeffa Walla, preko dokumentarista kao što je
Wolfgang Tillmanns (1968.), kao i video zapise Nam June Paika i
Paula McCarthyja (1945.).
Kao nasljednik jednog dijela kolekcije, Flick je sam istraživao
moralnu i političku stranu ovih umjetničkih djela.
"Moja kolekcija predstavlja ono što mi je u umjetnosti najvažnije:
pitanja, a ne odgovore, pitanja koja umjetnici postavljaju sebi i
nama, koja nas iritiraju i izazivaju", izjavio je on.
(Hina) pgo bnš