U GRADITELJSTVU 6,9 POSTO SVIH ZAPOSLENIH U HRVATSKOJ

ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Hrvatske tvrtke iz područja građevinarstva zapošljavaju oko 93 tisuće radnika, što je 6,9 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj, dok su 1990. godine zapošljavale oko 118.700 radnika, što je činilo 7,9 posto ukupne zaposlenosti u zemlji, pokazuje analiza stanja i promjena u zaposlenosti i zapošljavanju u graditeljstvu koju je izradio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).#L# Tako je u razdoblju od početka siječnja do kraja listopada prošle godine u graditeljstvu prosječno bilo zaposleno oko 93 tisuće osoba ili 21,6 posto manje nego 1990. godine. Tijekom prošle godine iz građevinskih je tvrtki HZZ-u prijavljena potreba za još 18.755 radnika, a zaposleno ih je ukupno 15.984 ili 85,1 posto od prijavljenih potreba. Tako je gotovo 15 posto potreba za novim radnicima ostalo nepopunjeno, a kao neke od uzroka u popunjavanju svih prijavljenih potreba u HZZ-u su izdvojili velik broj nezaposlenih na mali broj HZZ-ovih savjetodavaca, nedovoljnu orijentaciju Zavoda na poslodavce i poznavanje njihovih potreba, probleme u obrazovnom sustavu, nemotiviranost tražitelja posla, kao i neadekvatan zakonski okvir za identificiranje stvarno nezaposlenih osoba. Upravo u cilju određivanja stvarno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje nemaju posao, ali su sposobne i žele raditi, Zavod je u studenom prošle godine započeo ponovno intervjuiranje nezaposlenih koji su obrazovani za zanimanja iz graditeljstva i brodogradnje. Do kraja 2002. obrađeno je 38.806 takvih osoba ili 66,6 posto svih prijavljenih na evidenciju zaposlenih, a koji zadovoljavaju uvjete za zapošljavanje u graditeljstvu i brodogradnji. Provedeni su razgovori pokazali da je trećina, odnosno 11.555 osoba, spada u kategoriju "odmah zapošljivih osoba". Daljnjih 16 posto trebao bi proći određeno osposobljavanje da bi se mogao zaposliti u tim sektorima, dok ostali ili ne žele raditi u "građevini", ili za to nije sposobno zbog zdravlja, školovanja i dr., ili se uopće nije pojavilo na razgovoru, zbog čega je iz evidencije izbrisano 7 posto obrađenih osoba. Iako se 11,5 tisuća raspoloživih radnika čini kao dovoljno za pokrivanje trenutnih potreba hrvatskog graditeljstva i brodogradnje, to se u praksi nije pokazalo točnim. Primjerice, za ovu je godinu HZZ-u prijavljena potreba za ukupno 412 tesara, od kojih je na evidenciji Zavoda odmah raspoloživo njih 136. Predviđa se da će ove godine školovanje u Hrvatskoj završiti još 39 tesara, što znači da će od do sada prijavljene potrebe nepopunjeno ostati 237 radnih mjesta. Građevinari su "zatražili" i 299 armirača. Na Zavodu ih je raspoloživo svega 50, a u Hrvatskoj ove godine školovanje neće završiti niti jedan armirač. Istodobno, za ovu je godinu prijavljena potreba za 198 zidara i strojara, a u evidencijama HZZ-a raspoloživih ih trenutno ima 693, dok će ih iz škola doći još 226. Time su potrebe za zidarima i strojarima u ovoj godini premašene za 721 osobu. Nisku motiviranost nezaposlenih za prijavu na ova radna mjesta, kao i djece za školovanje za deficitarna zanimanja, možda treba potražiti i u HZZ-ovom podatku kako je prosječna neto plaća u građevinskim tvrtkama od 1990. do prošle godine uvijek bila 10 do čak 25 posto niža od prosjeka plaća u Hrvatskoj. Rješenje su u HZZ-u vide u partnerstvu svih uključenih u ovaj problem - Zavoda, poslodavaca u graditeljstvu, obrazovnih institucija, sindikata te Vlade, i to kroz radnu skupinu koja bi trebala izraditi dugoročni plan potreba za ljudskim resursima u graditeljstvu. Predloženo je i da se, sredstvima Fonda za razvoj i zapošljavanje, odmah krene u dokvalifikaciju, prekvalifikaciju ili obrazovanje za deficitarne kadrove, a sve u cilju realizacije strateškog opredjeljenja hrvatske Vlade - borbe protiv nezaposlenosti i zadovoljenja svih potreba za radnicima na domaćem tržištu rada. (Hina) rub ds