BRODOGRADILIŠTA ĆE SAMO OVE GODINE TREBATI 1.500 NOVIH RADNIKA

ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Pet najvećih hrvatskih brodogradilišta samo će ove godine trebati oko 1.500 novih radnika, no u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) nema dovoljno stručno osposobljenih radnika za zadovoljenje tih potreba, procjena je koju je na nedavnom skupu o potencijalima zapošljavanja u brodogradnji iznio ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.#L# Prošle su godine tako brodogradilišta HZZ-u prijavila potrebe za 2.408 radnika, a zaposleno ih je 71,6 posto ili njih 1.724, dok je gotovo trećina potreba ostalo nepopunjeno. I prema do sada prijavljenim potrebama za radnicima hrvatskih brodogradilišta u ovoj godini, jasno je da su zanimanja vezana uz brodogradnju posebno deficitarna u Hrvatskoj. Tako su, primjerice, prijavljene potrebe za 350 elektrozavarivača u brodogradnji, a na evidencijama HZZ-a ih je odmah raspoloživo tek 61. Procjenjuje se da će školovanje za to zanimanje ove godine završiti 10 učenika, što znači da će hrvatskim brodogradilištima nedostajati još 279 stručno obrazovanih elektrozavarivača, a slično je i u ostalim specifičnim zanimanjima vezanim uz brodogradnju. Brodogradilišta ove godine trebaju i 228 brodomontera i brodocjevara, kojih na evidencijama Zavoda za zapošljavanje ima ukupno 70. I dok će školovanje za brodomontera ove godine u Hrvatskoj završiti tek dva učenika, hrvatski obrazovni sustav ove godine neće "izbaciti" niti jednog brodocjevara. Dakle, već sada se zna da će 156 novih radnih mjesta u brodogradnji, ne "stvore" li se adekvatni kadrovi ostati nepopunjena ili će za njih morati biti zaposleni strani radnici. HZZ je izradio i analizu dosadašnjeg i trenutnog stanja i promjena u zaposlenosti i zapošljavanju u brodogradnji, a koja je pokazala da je danas u šest hrvatskih brodogradiliša i ostalim kooperantskim tvrtkama zaposleno oko 15.439 osoba, dok ih je 1990. godine bilo prosječno 21.900. Velik je broj zaposlenih u brodogradnji završilo na evidenciji nezaposlenih nakon što su provedena restrukturiranja u brodogradilištima. Istodobno se zbog tog procesa, koji je uključio i modernizaciju poslovanja, dakle nova znanja, pojavio nedostatak odgovarajućeg kadra, a dodatni je nedostatak nastao i zbog odlaska kvalitetne radne snage na rad u inozemstvo. Ipak, u HZZ-u drže kako je proces rješavanja viška radnika uglavnom pri kraju te je na redu strateško pozicioniranje na tržištu. Slično je najavio i ministar Jurčić. On, naime, drži kako hrvatska brodogradnja budućnost treba tražiti u promjenama u proizvodnoj strukturi. Proizvodnju jeftinih brodova, čija cijena uključuje gotovo samo cijenu sirovine treba zamijeniti proizvodnja složenijih, a ujedno i skupljih brodova koji će osim brodogradnje uposliti i vezanu industriju - proizvodnju namještaja za putničke brodove, proizvodnju elektroničke oprema i sl. Zaustavljanje brodogradnje u Hrvatskoj ne može biti izbor, drži Jurčić, budući da će to samo značiti prebacivanje svih izdanih jamstava za isporuku brodova na teret državnog proračuna. Proizvodnja se mora nastaviti, ali se mora promijeniti, prilagoditi svjetskim standardima, zajedno sa ljudskim potencijalima, inače sama po sebi neće preživjeti. (Hina) rub ds