WASHINGTON, 12. siječnja (Hina) - Nejasna povijest američke odluke da se ide na vojni sukob s Irakom ima svoj začetak u tajnoj uputi predsjednika Georgea W. Busha donesenoj odmah nakon terorističkih napada 11. rujna koja je označila
pobjedu konzervativaca u njegovoj vladi, piše u nedjelju The Washington Post.
WASHINGTON, 12. siječnja (Hina) - Nejasna povijest američke odluke
da se ide na vojni sukob s Irakom ima svoj začetak u tajnoj uputi
predsjednika Georgea W. Busha donesenoj odmah nakon terorističkih
napada 11. rujna koja je označila pobjedu konzervativaca u njegovoj
vladi, piše u nedjelju The Washington Post.#L#
List piše da je predsjednik George W. Bush šest dana nakon napada na
Svjetski trgovački centar i Pentagon 11. rujna 2001. potpisao
dokument označen "strogo povjerljivo" u kojem je u glavnim crtama
iznesen plan da se ide u rat u Afganistanu kao dio globalne borbe
protiv terorizma.
"Skoro u fusnoti dokument je također dao upute Pentagonu da počne
planiranje vojne opcije za Irak", navodi list riječi visokog
dužnosnika.
Ova do sada neobjavljena tajna uputa o Iraku karakteristika je
internog donošenja odluka skrivenog od očiju javnosti, piše The
Washington Post.
Bushova administracija je u posljednjih devet mjeseci Irak
smjestila u središte svoje borbe protiv terorizma, a iza toga nije
ostao širok trag ključnih sastanaka i događaja koji bi vodili
formalnoj odluci da se ide u akciju protiv Saddama Husseina.
Odluka da se ide na sukob s Irakom je uvelike pobjeda male skupine
konzervativaca koji su na početku Bushova mandata bili u manjini,
ali je njihovu čvrstu politiku prema Iraku od prije 11. rujna Bush
brzo prihvatio nakon napada. Promjena politike objavljena je
protivnicima vojne akcije tek nakon nekoliko mjeseci kada je
interna borba već bila odlučena, piše list.
List navodi kako je mala skupina visokih dužnosnika, posebice u
Pentagonu i uredu potpredsjednika, već dugo izražavala zabrinutost
Saddamom Husseinom i tražila njegovo zbacivanje u člancima i
otvorenim pismima još prije dolaska Busha na vlast.
The Washington Post spominje Donalda Rumsfelda, sadašnjeg ministra
obrane, Zalmaya Khalilzada, sadašnjeg posebnog izaslanika Bijele
kuće za iračku oporbu i Paula Wolfowitza, zamjenika ministra
obrane.
Rezultati ovoga mutnoga procesa donošenja ad hoc odluka i
zaobilaženja tradicionalnih načina političkog odlučivanja
vidljivi su danas u mlakoj potpori vojnoj akciji koju pruža State
Department, šutljivoj zabrinutosti među vojnicima u Pentagonu i
općoj konfuziji među relativno visokim dužnosnicima i u javnosti o
tome kako ili čak kada je ova politika odlučena, zaključuje list.
(Hina) sl rb