NAKON ECOSOC-A HRVATSKA SE OKREĆE VS UN

Piše: Slavoljub Leko WASHINGTON, 12. siječnja (Hina) - Hrvatsko predsjedanje ECOSOC-om označilo je prekretnicu u položaju naše zemlje u Ujedinjenim narodima i Hrvatska je postala partner u rješavanju globalnih gospodarskih i socijalnih problema, ocijenio je hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović u povodu završetka hrvatskog predsjedanja jednim od najvažnijih tijela UN-a.#L# "Položaj u ECOSOC-u označio je prekretnicu i Hrvatska je postala partner u rješavanju globalnih gospodarskih i socijalnih problema", rekao je Šimonović u razgovoru za Hinu. Hrvatska je 2002. predsjedala Gospodarskim i socijalnim vijećem (ECOSOC), a za 2007. već se službeno kandidirala za nestalnu članicu najmoćnijeg tijela Svjetske organizacije, Vijeća sigurnosti, brzo napredujući na putu od pukog predmeta do čimbenika međunarodne politike. Hrvatska je od zemlje u kojoj su prije šest godina mirovne misije UN-a još radile na uklanjanju repova rata u UN-u postupno prešla na gospodarski i socijalni razvitak, a hrvatski vojnici i promatrači sada sami sudjeluju u mirovnim misijama Svjetske organizacije diljem svijeta. "Hrvatska je dobila međunarodni ugled i poštovanje. Tek kad zemlja počne odlučivati o drugima ona postaje subjekt, a ne više samo objekt međunarodne politike", rekao je Šimonović. On je prošlu godinu predsjedao ECOSOC-om, a nakon što je šest godina vodio hrvatsku Misiju pri Ujedinjenim narodima vraća se u Hrvatsku na mjesto zamjenika ministra vanjskih poslova. ECOSOC, koji je uz Vijeće sigurnosti i Opću skupštinu jedno od najvažnijih tijela UN-a, bavi se promicanjem gospodarskog i socijalnog napretka, kulturne i obrazovne suradnje te ljudskih prava i sloboda. Hrvatska želja da od objekta međunarodne politike postane subjekt u Ujedinjenim narodima je definitivno postala stvarnost kada je 1999. kao jedna od 54 države članice izabrana u ECOSOC, a pogotovo kada je 2002. Šimonović izabran za predsjednika tog tijela. Za vrijeme jednogodišnjeg predsjedanja ECOSOC-om on je radio na jačanju uloge ovoga tijela u izgradnji mira nakon sukoba te boljoj kordinaciji djelovanja cijelog UN-ovog sustava. Šimonović je nastojao da ECOSOC bolje surađuje sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom te Svjetskom trgovačkom organizacijom što donosi korist programima UN-a, a tim organizacijama daje legitimitet u zemljama u razvoju. Sedamdeset posto aktivnosti Ujedinjenih naroda usmjereno je na ekonomska i socijalna pitanja pa je koordinacijska uloga ECOSOC-a vrlo važna. Za vrijeme Šimonovićeva predsjedanja prvi put je uvedena praksa sastanaka predsjednika tri glavna tijela UN-a, Vijeća sigurnosti, Opće skupštine i ECOSOC-a na kojima su razgovarali o temama od interesa za sva tri tijela. Osnovana je skupina za afričke zemlje izašle iz sukoba i skupina za Gvineju Bisau kako bi se spriječilo da ta zemlja ponovno skrene na put sukoba. ECOSOC je u tom razdoblju jačao i svoju ulogu koordinatora u provedbi ciljeva Milenijske deklaracije UN-a do 2015., iskorjenjivanju siromaštva i gladi, ravnopravnosti spolova i jačanja uloge žene, borbi protiv HIV/AIDS-a te razvijanju globalnog partnerstva za razvitak. Političke koristi Hrvatska je ostvarila i preuzevši predsjedničko mjesto ECOSOC-ovog Povjerenstva za položaj žena. "Razdoblje bavljenja samim sobom je iza Hrvatske, sada se bavimo općim problemima", ocjenjuje Šimonović. NAKON ECOSOC-A HRVATSKA ŽELI U VIJEĆE SIGURNOSTI UN-A Nastavljajući borbu za pozicioniranje u međunarodnom okružju Hrvatska nastoji postati nestalnom članicom Vijeća sigurnosti UN-a i tako odlučivati o najvažnijim pitanjima globalnog mira i sigurnosti. Istočnoeuropska regionalna skupina u UN-u već je formalno kandidirala Hrvatsku za članstvo u Vijeću sigurnosti 2007. "Hrvatska očekuje da će do tada razriješiti sve svoje sigurnosne probleme i moći pridonijeti miru i sigurnosti globalno", kaže Šimonović. UN je u prosincu prošle godine uspješno dovršio svoju posljednju mirovnu misiju u Hrvatskoj, na Prevlaci, a Hrvatska sada već i sama sudjeluje u mirovnim misijama UN-a u drugim zemljama. Hrvatska ima svoje predstavnike u mirovnim misijama u Sierra Leoneu, Eritreji, Kašmiru, Zapadnoj Sahari, a ove godine hrvatski vojni policajci odlaze u promatračku misiju u Afganistan. "Uspješan završetak misija u Hrvatskoj te njezin doprinos svjetskom miru i sigurnosti u misijama u drugim zemljama kvalificiraju nas za članstvo u Vijeću sigurnosti", naglašava Šimonović. Protukandidati Hrvatskoj za Vijeće sigurnosti UN-a su Gruzija i Češka, također kandidati istočnoeuropske skupine. Prema Gruziji, Hrvatska ima prednost jer ta zemlja još nije riješila svoje sigurnosne probleme, a u odnosu na Češku zato što se, za razliku od te zemlje koja je već bila članica, natječe prvi put što u UN-u pri izboru igra određenu ulogu. "Ako Hrvatska potroši dovoljno energije i bude snažno lobirala, ima dobre šanse postati članicom Vijeća sigurnosti", ocijenio je Šimonović. HRVATSKA MORA VIŠE ULAGATI U SVOJ MEĐUNARODNI POLOŽAJ Hrvatska je već počela s lobiranjem u UN-u za članstvo u Vijeću sigurnosti, a Ministarstvo vanjskih poslova načinilo je nacrt plana lobiranja koji predviđa tko, kada i kako će raditi da bi hrvatska ambicija da stupi u ovo prestižno tijelo postala stvarnost. "Članstvo u Vijeću sigurnosti mora biti nacionalni prioritet, a ne samo Ministarstva vanjskih poslova. Svi čimbenici moraju promicati taj cilj", rekao je Šimonović. Šimonović, koji od 9. veljače preuzima mjesto zamjenika hrvatskog ministra vanjskih poslova, i sam će moći vrlo aktivno poraditi na ostvarenju tog i drugih vanjskopolitičkih ciljeva zemlje. Hrvatska svoje vanjskopolitičke prioritete vidi u jačanju odnosa sa susjedima te ulasku u Europsku uniju i NATO. Šimonović smatra da ostvarenje tih ciljeva traži "više ljudi, više novaca i jači koordinirani angažman hrvatske vlasti, nego što ga sada imaju". On predviđa i određene strukturne promjene u Ministarstvu vanjskih poslova koje će pripomoći njihovoj realizaciji. Šimonović drži da bi nastavkom aktivnog sudjelovanja u međunarodnoj politici poput članstva u Vijeću sigurnosti Hrvatska mogla znatno olakšati postizanje svojih glavnih ciljeva, ulazak u Europsku uniju i NATO. "EU i NATO vrlo pomno promatraju što zemlje koje nastoje ući u ove organizacije mogu postići u radu na postizanju općih ciljeva međunarodne politike", rekao je on. (Hina) sl ps