ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Dokumentarna televizijska serija "Hrvati u Čileu - mit i stvarnost" producenta i redatelja Edija Mudronje i scenarista Ljubomira Antića predstavljena je danas u zagrebačkomu Muzeju Mimari u nazočnosti
čileanskoga veleposlanika u Hrvatskoj Jorgea Dupouya Greza.
ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Dokumentarna televizijska serija
"Hrvati u Čileu - mit i stvarnost" producenta i redatelja Edija
Mudronje i scenarista Ljubomira Antića predstavljena je danas u
zagrebačkomu Muzeju Mimari u nazočnosti čileanskoga veleposlanika
u Hrvatskoj Jorgea Dupouya Greza.#L#
Pet polusatnih epizoda serije, kojoj su koproducenti Hrvatska
radio televizija i Umjetnička organizacija "Zora film", prikazuju
iseljavanje Hrvata u Čile od polovine 19. stoljeća do Drugoga
svjetskog rata.
Prikazane su pojedinačne sudbine iseljenika te uspjesi koji je
hrvatsko iseljeništvo postiglo u raznim područjima života
čileanskoga društva, kao i veliki doprinos Hrvata duhovnoj kulturi
Čilea.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna podsjetio je da
je ta televizijska serija nastavak velikoga projekta o Hrvatima u
Čileu koji je prošle godine u Zagrebu predstavljen hrvatskoj
javnosti velikom izložbom.
Po riječima čileanskoga veleposlanika, serija koju su napravili
hrvatski producenti i intelektualci izuzetno je važan rad koji
omogućuje rekonstrukciju prošlih zbivanja i na taj se način,
istaknuo je veleposlanik, ocrtava i potvrđuje značajno mjesto koje
su Hrvati imali u različitim područjima čileanskoga života od
njihova dolaska u novu domovinu.
Producent, redatelj i snimatelj Edi Mudronja rekao je kako je
serija rezultat sedmomjesečnoga snimanja u tijeku kojega su
posjetili i više od 30 institucija čileanskoga društva i
razgovarali s brojnim potomcima hrvatskih iseljenika.
Na predstavljanju prikazana je prva epizoda koja nas, među ostalim,
upoznaje i s prvim hrvatskim iseljenicima u Čileu kao što su
primjerice pomorski kapetan Petar Zambelić - prvi Hrvat koji je
1872. stigao u Punta Arenas te Mateo Paravić koji je još 1863.
stigao u Ognjenu zemlju.
Osim toga, podsjeća se da je najveći broj hrvatskih iseljenika u
Čile stigao s uskoga obalnog područja između Omiša i Boke kotorske
te s otoka Brača - najtipičnijega sredozemnog područja, a koji su se
najčešće naseljavali na hladnome jugu Čilea.
Cijena brodske karte do Punta Arenasa bila 355 kruna što se može
bolje shvatiti ako se usporedi da se za tu cijenu 1907. moglo kupiti
sa sedam hektolitara vina. Ako se podsjetimo da je veliki broj
Hrvata iselio nakon što je Austro-ugarska 1891. potpisala
Trgovački ugovor s Italijom u kojemu je bila i poznata "Vinska
klauzula", postaje jasnije da je kod velikoga broja hrvatskih
iseljenika raspoloženje bilo izrazito protu austro-ugarsko.
U "Mimari" je predstavljeno i drugo dopunjeno izdanje knjige
Ljubomira Antića "Hrvati i Amerika" u kojoj je autor dao sažet
pregled povijesti hrvatsko-američkih dodira, nadupunjen dijelom
koji se odnosi na Kanadu, a koji u prvome izdanju nije bio dostatno
predstavljen.
(Hina) ip mc