ZAGREB/LONDON, 10. siječnja (Hina) - Prema novome teorijskom modelu kolektivnog odlučivanja, kod životinja u načinu odlučivanja demokracija prevladava nad despotizmom, piše "New Scientist".
ZAGREB/LONDON, 10. siječnja (Hina) - Prema novome teorijskom
modelu kolektivnog odlučivanja, kod životinja u načinu odlučivanja
demokracija prevladava nad despotizmom, piše "New Scientist".#L#
"To nam pokazuje da demokratsko ponašanje nije jedinstveno samo kod
ljudi, odnosno da je vjerojatno raširenije", izjavio je Tim Roper
sa sveučilišta Sussex u Engleskoj.
Kod većine kralježnjaka, kao što su čovjekoliki majmuni ili jeleni,
postoji jasna hijerarhija s jednom dominantnom jedinkom koja
nadjačava potencijalne suparnike. Roper navodi da su znanstvenici
jednostavno pretpostavili da taj diktator također donosi odluke
kao što su kamo ići i koliko se dugo hraniti.
No, premda dominantni mužjak može isključiti izazivače kad je riječ
o pravu na parenje, on ne mora baš u svemu drugome imati na volju.
Roper i njegov sveučilišni kolega L.Conradt utemeljili su svoj
teorijski model na tzv. običnom jelenu. Te životinje provode većinu
vremena ležeći dok preživaju ili hraneći se na nogama. No, neće
svaka jedinka u istome trenutku željeti prijeći s jedne radnje na
drugu.
U demokratičnoj verziji modela Roper i Conradt dopustili su svakom
virtualnom jelenu da glasuje tako što bi ustao kad završi s
preživanjem. Kada polovica jelena ustane, skupina nastavlja
kretanje. U despotskoj verziji jedna jedinka donosi odluku
temeljenu na svojoj volji, a ostale je moraju slijediti.
Skupni gubitak za svaku jedinku bio je veći kod despotskog modela
jer odluke dominantne jedinke teže ekstremnosti. No, što više
iznenađuje, demokratični je model bio favoriziran čak i kad je
dominantna jedinka bila iskusna i činila manje pogrešaka u
prosuđivanju od podređenih.
Gilbert Roberts sa sveučilišta Newcastle poruku koju šalje model
opisuje tek "intuitivnom". On upozorava da je skupno odlučivanje
vjerojatno složeniji fenomen jer jedinke mijenjaju odluke temeljem
ponašanja drugih, no to opisani model ne uzima u obzir.
Učinkovita primjena demokracije može biti vrlo složena zadaća, što
su pokazali i posljednji američki predsjednički izbori. No, Roper
gorljivo tvrdi da kolektivno odlučivanje nužno ne zahtijeva
glasačke listiće ili sofisticirani mozak.
U slučaju stvarnoga, a ne virtualnoga, jelena, te životinje doista
glasuju svojim nogama činom ustajanja. Slično se događa i kod
skupina afričkoga bizona kod kojih jedinke odlučuju o pravcu
kretanja pokazivanjem u određenom smjeru. Skupina zatim uzima
prosjek i odlučuje se za taj pravac.
Anna Dornhaus, pak, sa sveučilišta Bristol navodi da je
istraživanje kolektivnog odlučivanja društveno organiziranih
kukaca puno naprednije, ali i dodaje da znanstvenici nisu
pretpostavili da je za to nužna visoka spoznajna sposobnost.
Ona smatra da model Ropera i Conradta neće puno reći o zaslugama
demokracije u ljudskome društvu, ali će se usprotiviti raširenom
shvaćanju da životom u prirodi upravljaju dominacija i nasilje.
"Demokraciju nije izmislio čovjek", drži Dornhaus.
(Hina) ii dgk