NJ 8. I. DPA: JAPAN ŽELI VRATITI KURILSKO OTOČJE - PUTIN MISLI NA REIZBOR

NJEMAČKA DPA 8. I. 2003. Sukob oko Kurila: Moskva i Tokio spore se oko sićušnog otočja na Tihom oceanu "Rijetko je kada u svojoj povijesti Rusija imala tako dobre odnose sa svjetskim velesilama u rasponu od SAD do Kine kao što je danas slučaj. Jedina je iznimka Japan. Spor oko Kurilskog otočja sjeverno od otoka Hokkaida, koje je na kraju Drugog svjetskog rata zaposjeo tadašnji Sovjetski Savez, blokira sve do današnjeg dana sklapanje mirovnog sporazuma. Japanski premijer Junichiro Koizumi namjerava u petak na sastanku s predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi ponovno otvoriti pitanje Kurila. Veliki broj Japanaca još uvijek smatra gubitak 'sjevernih teritorija' pravom sramotom. I Njemačka je na kraju rata izgubila dio svog teritorija (koenigsberg i sjeverni dio istočne Pruske), koji je pripao tadašnjem Sovjetskom Savezu. No, za razliku od Japana, davno se pomirila s tim gubitkom. Koizumi stiže u Moskvu prepun novog elana. 'Trebali bismo što je prije moguće skopiti mirovni sporazum i u potpunosti normalizirati naše odnose', zatražio je japanski premijer prije odlaska u Moskvu u interviewu za rusku agenciju Interfax. No, godinu dana uoči predsjedničkih izbora u Rusiji su izgledi za postizanje dogovora lošiji nego ikad dosad. Divovsko carstvo reagira osjetljivo na teritorijalna pitanja. Moskva nastavlja svoju borbu u odmetničkoj republici Čečeniji obnovljenom zadrtošću. Težnja višem stupnju nezavisnosti osjeća se čak i na nekim područjima u središnjem dijelu Rusije - poput muslimanskog Tatarstana na Volgi. Ruski japanolog Igor Latišev isključuje mogućnost Putinovih ustupaka Japancima. 'Predsjednik neće popustiti, vodeći računa o sljedećoj godini i reizboru', izjavljuje profesor na Institutu za Orijent pri Akademiji znanosti. Putinov prethodnik Boris Jeljcin želio je zapravo riješiti taj problem do 2000. g. ali Japan odbija sporazum o prijateljskim odnosima dvije zemlje, koji ne bi obuhvatio i obvezujuće rješenje pitanja Kurilskog otočja. Spor oko južnog Kurilskog otočja više je idejne nego ekonomske prirode. Na otocima Iturupu, Shikotanu, Kunashiru i Habomaiu živi ukupno oko 20 tisuća ljudi. Južni Kurili, koji svojom ukupnom površinom dvostruko nadmašuju onu savezne njemačke zemlje Saarland, gube se u ruskom carstvu poput snježne pahuljice na Crvenom trgu. Prijedlozi stručnjaka da kao kompromisno rješenje Japanu budu vraćeni bar manji otoci Shikotan i Habomai naišli su na bijesne reakcije u ruskom parlamentu. 'Rusija ima formalno i moralno pravo na to otočje', tvrdili su zastupnici. Pregovore treba odmah dokončati, zatražila je Duma prošle godine. Putinova odluka da usprkos tome nastavi razgovore s Japancima motivirana je u prvom redu ekonomskim razlozima. Sukob šteti privredi. U proteklih deset godina obujam trgovinske razmjene između sirovinskog i energetskog giganta Rusije i proizvodne supersile Japana više je nego prepolovljen. Rusija želi pred japanskim vratima eksploatirati naftu i zemni plin i nada se ulaganjima iz Tokija. Sami stanovnici Kurilskog otočja ne polažu velike nade u politiku. Slično kao i područje Kalinjingrada (Koenigsberga), i južni se Kurili kao nekadašnja zabranjena zona nalaze u žalosnom stanju. Većina otočana živi od ribolova. 'Svejedno je hoćemo li pripasti Rusiji ili Japanu. Glavno da nam netko pomogne da se riješimo bijede', glasi rašireo mišljenje na otocima, udaljenih od Moskve osam vremenskih zona i 8000 kilometara u smjeru istoka", napominje na kraju priloga Stefan Voss.