LONDON, 8. siječnja (Hina/Reuters) - Zbog brojnih reakcija na tvrdnje raelijanske sekte da su klonirali dvije bebe, farmaceutske tvrtke koje su prve počele koristiti ljudske stanice u liječenju neizlječivih bolesti, zauzimaju se za
terapeutsko kloniranje i brane svoja istraživanja na tom području.
LONDON, 8. siječnja (Hina/Reuters) - Zbog brojnih reakcija na
tvrdnje raelijanske sekte da su klonirali dvije bebe, farmaceutske
tvrtke koje su prve počele koristiti ljudske stanice u liječenju
neizlječivih bolesti, zauzimaju se za terapeutsko kloniranje i
brane svoja istraživanja na tom području. #L#
Najugledniji stručnjaci iz farmaceutskih tvrtki boje se da bi
napadi na sve vrste kloniranja, koji često proizlaze iz
neupućenosti, mogli ugroziti istraživanja koja bi mogla dovesti do
novih načina liječenja teških bolesti poput srčanih bolesti,
dijabetesa te Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
"Takvi napadi mogli bi nas potaknuti na to da hitno nešto pokušamo i
na području reproduktivnoga kloniranja, protiv kojega se mi ne
bunimo", rekao je Simon Best, čelnik američke Organizacije za
biotehnologiju.
"U SAD-u je sve to pitanje politike pa će još teže biti ponovno pred
Senat staviti zakone koji zabranjuju sve vrste kloniranja", rekao
je Best, dodavši da se još tjednima neće znati je li uistinu
kloniran čovjek ili je to tek reklamni trik raelijanaca koji
vjeruju da su svemirci stvorili ljudski rod.
Zbog javnih prosvjeda mogla bi se zanemariti razlika između
reproduktivnog kloniranja, stvaranja beba koje su genetski iste
kao neka osoba, i terapeutskog kloniranja, koje stvara embrije kako
bi znanstvenici iz njih mogli iskoristiti matične stanice.
Tjelesne matične stanice hvaljene su kao medicinsko otkriće uz
pomoć kojega bi se, u teoriji, moglo zamijeniti oštećeno tkivo. Uz
njihovu bi se pomoć moglo "pokrpati" srce nakon infarkta ili
stvoriti nove neurone u mozgu kod oboljelih od Parkinsonove i
Alzheimerove bolesti. Kod dijabetičara bi matične stanice možda
spasile gušteraču.
No sve te su mogućnosti još u ranoj fazi, a i tvrtke koje provode
istraživanja stalno nailaze na mnoge prepreke.
Trevor Jones, čelnik tvrtke ReNeuron Holdings Plc., misli da će se
za pet godina moći osigurati prve terapije, u početku za rijetke
bolesti poput Huntingtonove bolesti, a tek poslije liječit će se i
češće bolesti.
Osim što medicinski moraju dokazati da će takvo liječenje biti
učinkovito i sigurno za pacijente, istraživačke tvrtke u SAD-u
moraju ih i zakonski regulirati, kako bi se što jasnije odijelilo
reproduktivno od terapeutskog kloniranja.
(Hina) ag dgk