NEW YORK, 6. siječnja (Hina/Reuters) - Nedavna tvrdnja da je prvi put klonirano ljudsko biće pokrenula je lavinu zabrinutosti da će znanstvena fantastika od nekoć sada postati stvarnost.
NEW YORK, 6. siječnja (Hina/Reuters) - Nedavna tvrdnja da je prvi
put klonirano ljudsko biće pokrenula je lavinu zabrinutosti da će
znanstvena fantastika od nekoć sada postati stvarnost. #L#
No, znanstvenici ipak otklanjaju mit o kloniranju, tvrdeći da su
savršena ljudska kopija ili vojska identičnih vojnika jednostavno
nezamislivi.
Kakvi se god strahovi od kloniranja razvili, činjenica je da klon
nikad ne bi bio kopija klonirane osobe, nego nešto poput
jednojajčanoga blizanca pomaknutog jednu ili dvije generacije.
"Čak su i jednojajčani blizanci, koji imaju identičnu DNK,
različite osobe zbog utjecaja okoline", navodi Janet Rowley sa
sveučilišta u Chicagu.
Odnos utjecaja gena i okoline na pojedinca zaokuplja znanstvenike
već više od stotinu godina. U 19. je stoljeću rođak Charlesa
Darwina, Francis Galton, ponudio ideju prema kojoj su glavne
značajke koje čine čovječanstvo nasljedne, pa bi društvo moralo,
radi vlastita poboljšanja, selektivno pristupati stvaranju novih
naraštaja.
Iza nepovjerenja koju javnost pokazuje prema kloniranju u velikoj
se mjeri skriva strah od takve zamisli. To je još više pogoršano
tvrdnjama Clonaida, tvrtke koja navodi da je uspješno obavila prvo
kloniranje ljudskoga bića, prema kojima su čovječanstvo stvorili
izvanzemaljci genetskim eksperimentima.
Mnogi znanstvenici ističu da je nerazumno klonirati čovjeka kada su
ispitivanja na životinjama pokazala da metoda ni izbliza nije
savršena.
Miševi, ovce i druge životinje klonirane su s djelomičnim uspjehom.
Na nekima su se tijekom života javili određeni defekti, pa
znanstvenici strahuju da bi se isto moglo ponoviti kod čovjeka.
"Jako je teško zamisliti da ćemo uskoro razumjeti što je u igri pa je
stoga kloniranje čovjeka ludost", ističe Barry Zirkin sa
sveučilišta John Hopkins.
Direktorica Clonaida, tvrtke u vlasništvu sekte realijanaca koja
tvrdi da su život na Zemlji pokrenuli izvanzemaljci prije 25 tisuća
godina kloniranjem, izjavila je prošloga tjedna da je proizveden
prvi ljudski klon, no nije za to ponudila nikakve dokaze.
Neki znanstvenici ipak misle da je samo pitanje vremena kada će se
tehnika kloniranja usavršiti te dodaju da bi u nekim situacijama,
kada se želi pomoći neplodnim parovima, možda bilo primjereno kao
zamjenu za oplodnju "in-vitro" primijeniti kloniranje.
Premda je kloniranje zapravo transplantacija cijele jezgre, a ne
samo nekih gena kao kod genetskog inženjeringa, ona ipak
predstavlja pokušaj stvaranja djeteta s određenim specifičnim
značajkama.
Zamisao reprodukcije određenih ljudi često je bila predmet obrade u
kulturnoj, odnosno preciznije filmskoj sferi proizvevši komične,
ali i zastrašujuće dojmove.
U trileru iz 1978. "Momci iz Brazila", temeljenom na romanu Ire
Levina, nacistički doktor Josef Mengele u južnoameričkoj džungli
pokušava kloniranjem proizvesti novoga Adolfa Hitlera kako bi
uskrsnuo Treći Reich.
Bili takvi scenariji zabavni ili zastrašujući, oni su ipak samo
fantazija, tvrde znanstvenici.
"Hitler je bio takav kakav jest, ali ne zbog gena. Ako pokušate
klonirati Hitlera, možda biste dobili osobnost Thomasa
Jeffersona", tvrdi Bonnie Steinbock sa sveučilišta New York.
To bi moglo razočarati one koji misle da kloniranjem mogu vratiti
svoje najdraže.
"Ne može se zamijeniti umrlo dijete. Bilo bi strašno opterećujuće
za dijete da raste s mišlju kako zamjenjuje nekoga tko je umro",
kazao je Barry Zirkin.
(Hina) ii dgk