BA-terorizam-Ratovi-Kriminal-Vjerske zajednice-Politika au 7. I. PR: nezaštićeni hrvati AUSTRIJADIE PRESSE7. I. 2003.Bosna: ubojica je stigao na Badnju noć"Hitci su ispaljeni na Badnju noć. Obitelj Anđelić sjedila je mirno uz
svjetlost svijeća na božićnom drvcu u svojoj kući u bosanskohercegovačkom selu Kostajnica, nastanjenom Hrvatima-katolicima. Otac Anđelko, njegove kćeri Marica i Zorka srušili su se mrtvi, pogođeni smrtonosnim metcima - preživio je samo teško ozlijeđeni sin Marinko.Ubojica je uhvaćen vrlo brzo nakon zločina u tri kilometra udaljenom selu Oteležani kod Konjica u Hercegovini. Riječ je o 25-godišnjem Muameru Topaloviću.Budući da je riječ o bosanskom Muslimanu, ubojstvo počinjeno na najznačajniji kršćanski blagdan smjesta je postalo političkom temom. Uskoro nakon toga mostarska je policija utvrdila da je Topalović održavao kontakte s radikalnom organizacijom muslimanske mladeži 'Mladi muslimani' i sa saudijskom organizacijom 'Jeniet el Forkan'. Kantonalni ministar unutrašnjih poslova Goran Bilić odmah je izjavio da upravo ta organizacija snosi odgovornost za zločin. Islamski fundamentalisti napali su
AUSTRIJA
DIE PRESSE
7. I. 2003.
Bosna: ubojica je stigao na Badnju noć
"Hitci su ispaljeni na Badnju noć. Obitelj Anđelić sjedila je mirno
uz svjetlost svijeća na božićnom drvcu u svojoj kući u
bosanskohercegovačkom selu Kostajnica, nastanjenom Hrvatima-
katolicima. Otac Anđelko, njegove kćeri Marica i Zorka srušili su
se mrtvi, pogođeni smrtonosnim metcima - preživio je samo teško
ozlijeđeni sin Marinko.
Ubojica je uhvaćen vrlo brzo nakon zločina u tri kilometra
udaljenom selu Oteležani kod Konjica u Hercegovini. Riječ je o 25-
godišnjem Muameru Topaloviću.
Budući da je riječ o bosanskom Muslimanu, ubojstvo počinjeno na
najznačajniji kršćanski blagdan smjesta je postalo političkom
temom. Uskoro nakon toga mostarska je policija utvrdila da je
Topalović održavao kontakte s radikalnom organizacijom
muslimanske mladeži 'Mladi muslimani' i sa saudijskom
organizacijom 'Jeniet el Forkan'. Kantonalni ministar unutrašnjih
poslova Goran Bilić odmah je izjavio da upravo ta organizacija
snosi odgovornost za zločin. Islamski fundamentalisti napali su
obitelj Anđelović iz vjerskih motiva, ustvrdio je Bilić.
Još nije dokazano da su saudijske organizacije zaista potaknule
ubojicu na zločin. No, taj je čin gurnuo u žarište pozornosti
aktivnosti radikalnih islamskih organizacija u Bosni i
Hercegovini. Naime, već nekoliko godina sve su učestalije naznake
da arapske organizacije nastoje raširiti svoj fundamentalistički
svjetonazor među bosanskim muslimanima. Primjerice, od završetka
rata 1995. g. saudijske su institucije - na nezadovoljstvo velike
većine u tradicionalnoj bosanskoj islamskoj zajednici - izgradile
više od stotinu novih džamija i islamskih centara koji su još i
danas pod njihovim nadzorom.
Upozorenja nisu izostala. Novac iz Saudijske Arabije privlači u
prvom redu mlade ljude fundamentalizmu, izjavljivali su proteklih
godina neprekidno predstavnici bosanskog islama. Vahabitizam koji
propagiraju Saudijci sprečava svojom netolerancijom miran suživot
različitih skupina stanovništva, izjavljuje Muhamed Filipović,
predsjedatelj akademije znanosti. Bosna može postojati samo ako
među većinskim muslimanskim stanovništvom, Hrvatima-katolicima i
pravoslavnim Srbima vlada atmosfera tolerancije, napominje
Filipović. Fundamentalisti teže utemeljenju 'etnički čistih
područja' i žele protjerati nemuslimane iz 'njihovih' područja,
tumači on.
Regija oko Konjica većinom je nastanjena Muslimanima ali ima i
hrvatskih sela. Neki Hrvati - poput Anđelićevih - koji su za vrijeme
rata izbjegli iz tog područja, vratili su se u svoje domove.
Ubojstvo će odvratiti ostale Hrvate od takve nakane. Upravo to i
jest cilj muslimanskih ekstremista. Hrvatski i srpski ekstremisti
postupaju slično na 'svojim' većinskim područjima.
S obzirom na navedene aktivnosti moćne su međunarodne institucije
ostale neobično neaktivne. Doduše, od 11. rujna 2001. g.
međunarodne mirovne postrojbe SFOR-a i međunarodna uprava za Bosnu
'Office of High Representative' (OHR) postale su osjetljivije na
opasnosti fundametalizma no što je ranije bio slučaj. Od spomenutog
11. rujna 2001. američko veleposlanstvo u Sarajevu - ne treba
zaboraviti da je top-terorist Osama bin Laden blizak vahabitizmu -
uputile su svoje obavještajne službe u potragu za
fundematalistima. Od jeseni 2001. postrojbe SFOR-a i policajci UN
pretražili su urede nekoliko saudijskih humanitarnih
organizacija, uhitivši i nekoliko mogućih ekstremista.
U Mostaru je u proljeće - kao što je i izviješteno - uslijedilo
spektakularno otkrivanje oružja. Nametnula se sumnja da islamski
teroristi možda raspolažu oružjem. U Mostaru je zaplijenjeno 26
tona topničkog streljiva i oružja svih vrsta. U jesen prošle godine
SFOR je otkrio nova ilegalna skladišta oružja u Bihaću (posrijedi
su bile protuzrakoplovne rakete) i ostalim mjestima. Čak su i u
blizini američkog vojnog skladišta u Tuzli bile zakopane bazooke,
koje su mogle biti upotrijebljene za napada.
Pod pritiskom Amerikanaca Saudijci su u lipnju 2002. g. smijenili
nekoliko vodećih ljudi u humanitarnim organizacijama. No,
Saudijski su i na Bliskom Istoku i dalje bliski saveznici
Amerikanaca te ih se očigledno - s obzirom na predstojeću vojnu
akciju u Iraku - ne želi do kraja razljutiti. Visoki dužnosnici
zapadnih obavještajnih službi ocjenjuju da je već razvijena
fundamentalistička mreža u Bosni ostala uglavnom netaknuta.
No, i na srpskoj se strani formirala skupina - riječ je o 'Četničkom
pokretu' - koja poput muslimanskih fundamentalista želi
destabilizirati zemlju. Zato neki interni kritičari predbacuju
međunarodnoj zajednici da se usprkos očiglednoj opasnosti iz
političkih razoga ne angažira dovoljno u borbi protiv ekstremista
na svim stranama. 'Nije dovoljno voditi računa o siurnosti
vlastitih postrojbi i veleposlanstava', izjavio je nedavno ljutito
pripadnik jedne zapadne obavještajne službe u Sarajevu" a prenosi
na kraju svog priloga Erich Rathfelder.