BA-terorizam-Glasila/mediji-Politika-Terorizam bih-crkva na kamenu-mostarske jaslice BiHCRKVA NA KAMENUsiječanj 2003.Božićne jasliceOvogodišnji Božić hrvatski su katolički vjernici u Mostaru i Hercegovini proslavili pobožno i
dostojanstveno. U srcu su nosili radost vjere u Isusa Krista koji se rodio u siromaštvu betlehemske štalice kao Božji Sin i jedini Spasitelj svih ljudi. Katolici su tu radost, s porukom ljubavi i mira, živjeli u svojim obiteljima i pronosili je među prijateljima, susjedima i poznanicima. Ovogodišnji Božić je bio i posebno tužan. Katolici su u dušama bili duboko potreseni i ožalošćeni, jer su trojica pripadnika islamske vjeroispovijesti zapalila božićne jaslice usred noći i usred Mostara. Nije to ljudska zloba, nepromišljenost i teroristički čin učinjen u naletu nemira i sukoba. Zločin je počinjen ciljano i promišljeno. Ničim nije izazvan, ničim potaknut, osim sirovom mržnjom i destrukcijom. To je noć mraka koja priziva minule ?zulume? i svjedoči o ?nakanama mnogih srdaca?. Udareno je na uzvišenu svetinju katoličkog naroda, jer betlehemska štalica nije zbroj drva, kamena i kipova niti je puko sjećanje na neki povijesni događaj. Štalica s Isusom, Marijom i Josipom jest simbol vjere,
BiH
CRKVA NA KAMENU
siječanj 2003.
Božićne jaslice
Ovogodišnji Božić hrvatski su katolički vjernici u Mostaru i
Hercegovini proslavili pobožno i dostojanstveno. U srcu su nosili
radost vjere u Isusa Krista koji se rodio u siromaštvu betlehemske
štalice kao Božji Sin i jedini Spasitelj svih ljudi. Katolici su tu
radost, s porukom ljubavi i mira, živjeli u svojim obiteljima i
pronosili je među prijateljima, susjedima i poznanicima.
Ovogodišnji Božić je bio i posebno tužan. Katolici su u dušama bili
duboko potreseni i ožalošćeni, jer su trojica pripadnika islamske
vjeroispovijesti zapalila božićne jaslice usred noći i usred
Mostara. Nije to ljudska zloba, nepromišljenost i teroristički čin
učinjen u naletu nemira i sukoba. Zločin je počinjen ciljano i
promišljeno. Ničim nije izazvan, ničim potaknut, osim sirovom
mržnjom i destrukcijom. To je noć mraka koja priziva minule
?zulume? i svjedoči o ?nakanama mnogih srdaca?. Udareno je na
uzvišenu svetinju katoličkog naroda, jer betlehemska štalica nije
zbroj drva, kamena i kipova niti je puko sjećanje na neki povijesni
događaj. Štalica s Isusom, Marijom i Josipom jest simbol vjere,
otajstvo vjere u Boga Isusa Krista kojemu se kršćani jedino
klanjaju i koji daje temelj njihovu vjerskom, katoličkom i
kulturnom identitetu. Ovo nije ni jedini slučaj jer su samo
nekoliko dana ranije neki muslimani ispisali pogrdne riječi na
gradskim božićnim jaslicama u Stolcu. U isto je vrijeme Islamska
vjerska zajednica u Stolcu službeno tražila uklanjanje božićnih
jaslica, jer one iritiraju stolačke muslimane. Eto tako oni
zamišljaju suživot, multikulturni i multireligijski grad i državu.
Svoje vjerske i nacionalne simbole muslimani mogu isticati koliko
žele, graditi svoje bogomolje na temeljima kršćanskih crkava bez
mogućnosti ispravka nepravde i nasilja.
Ovi teroristički čini, učinjeni protiv Hrvata u BiH, samo su zadnji
u slijedu sličnih koji su počinjeni od ?Daytonskog mira? do danas.
Da se ne govori o ideološkom i političkom terorizmu. Osobito se
dobro sjećamo bombaških napada, atentata i autobombi u izvedbi
muslimanskih terorista. Ubojstva Hrvata povratnika diljem
središnje Bosne bila su jasan znak povratnicima što će im se
dogoditi ako se primaknu svojim domovima i ognjištima. Istodobno je
politički dirigiran i umjetno stvaran ?slučaj Stolac?. Još i danas,
počevši od raznih muslimanskih institucija i udruga, preko
muslimanskih medija pa sve do nekih međunarodnih političara,
Stolac i dio Mostara, predstavljaju se kao područja sumraka i
visokoga rizika za život ?normalnih ljudi?. Štoviše, nedavno je
jedan visoki međunarodni dužnosnik izjavio da je Stolac ?zoološki
vrt?. U ovim su gradovima Hrvati većinski narod. Sada se barem zna
tko terorizira ?normalne ljude? i tko provodi nasilje u ?zoološkom
vrtu?. Pripadnici manjinskog naroda, a većinski trpi terorizam,
nepravdu i objede, piše u uvodniku dr. Božo Goluža.