BIH-CRKVA NA KAMENU-SIJEČANJ 2003. TREĆI ENTITET

BiH CRKVA NA KAMENU siječanj 2003. Prorok i kukavice U listu Crvena Hrvatska (IV/42, 20.10. 1894.) Frano Supilo u tekstu Bosansko pitanje kaže: ?Naprotiv, možemo li pohvaliti ono sustavno cijepanje naroda, ono nijekanje hrvatskog imena, a uvađanje bošnjaštva i bosanske politike koja se ograničuje ponajviše na muhamedance jer hoće da ih od nas odbije?... Hrvatska bez Bosne bila bi uvijek igračka u rukama onoga koji bi vladao u današnjim okupiranim pokrajinama. Kako bismo se, pak, mogli nadati da ćemo ikada doći do Bosne ako ova ne bude ondje gdje smo i mi?? Desetljeće kasnije u zagrebačkom listu Dom (10.4.1907.) u tekstu Bosna i Hercegovina Stjepan Radić kaže: ?Kako je samo teško s BiH... Hoće li se to kada umiriti? Teško je na to odgovoriti. Teško je reći hoće li se tamo što dati s pravoslavnim našim svijetom, a još teže je to reći za muhamedance koji bi i danas najvoljeli - opet pod Tursku. Bosna i Hercegovina, jednom riječju, nisu samo naša velika nada, nego i naša velika narodna rana koja se dade izliječiti samo ljubavlju i radom za onaj naš potišteni, zapušteni i zavađeni seljački mučenički puk.? Krajem 20. st. u listu Vjesnik (17.12.1997.) hrvatski povjesničar i državnik dr. Franjo Tuđman govoreći o BiH kaže: ?Hrvate su u Bosni vazda ugrožavali kao manjinu, i Srbi i Muslimani. Hrvatska ih je branila. Zbog povijesnih razloga najprihvatljiviji prijedlog bila bi tzv. lagana unija triju odvojenih entiteta, prema Vance - Owenovu prijedlogu, neka vrsta Beneluksa. Ali ni Europa ni SAD nisu prihvaćale rađanje čisto muslimanskog entiteta koji bi favorizirao islamsku ekspanziju. Zato smo prihvatili hrvatsko-muslimansku federaciju, ali uz uvjet da se održe veze s Hrvatskom. U protivnome bi hrvatska manjina bila islamizirana. Danas se u Bosni grade 174 džamije, dok su katoličke crkve srušene i samo se tri obnavljaju. Postoji očita želja da se ta zemlja islamizira.? Na IV. saboru HDZ-a u Zagrebu 22. veljače 1998. u dijelu govora koji se odnosi na BiH, Franjo Tuđman kaže: ?Nasuprot izdvajanju Srpske Republike BiH podržali smo osnivanje HR Herceg Bosne. Baš zato da bismo zaštitili hrvatstvo u toj i takvoj BiH u kojoj su se Srbi izdvajali, a u kojoj su muslimani željeli ostvariti svoju muslimansku državu u skladu s kuransko-muslimanskim zakonima. Onemogućili smo muslimansko-srpski sporazum istočno od Neretve. Objektivni promatrači hrvatske državne politike prema BiH sve više dolaze do spoznaje da je naša politika bila realna i konstruktivna. Upozoravali smo muslimansko vodstvo na agresiju, prvi smo priznali BiH, potpisali smo Washingtonski sporazum i omogućili potpisivanje Daytonskog mirovnog ugovora. Danas u redovima Hrvata u BiH ima bosanskih unitarista. A to je suprotno interesima hrvatskog naroda...? Ovih dana dr. Zdravko Tomac ustvrdio je da je ?Tuđman bio u pravu u nekim ocjenama o BiH, a ne ja?, te dodao da ?hrvatsko nacionalno pitanje u BiH nije riješeno?. I neki drugi hrvatski političari u zadnje vrijeme kao i Tomac ističu opravdanost Tuđmanove politike prema BiH. Tomčeva izjava izazvala je reakciju bošnjačkih političara koji su njegove riječi nazvali ?miješanjem u unutarnje stvari BiH?. Na drugoj strani, od istih bošnjačkih političara izjava Stipe Mesića, predsjednika RH, kako ?hrvatski entitet u BiH ne dolazi u obzir?, nije miješanje u unutarnje stvari BiH već se Mesić i Vesna Pusić nazivaju ?časni i hrabri pojedinci u RH?. Hvaliti Mesića kao uzor Hrvatima u BiH isto je kao hvaliti Srbima kosovskog izdajnika Vuka Brankovića ili Bošnjacima nuditi za uzor Mustafu Mulalića, člana četničkog štaba Draže Mihajlovića, piše među ostalim Željko Raguž.