MUP će tek u siječnju imati statističke podatke za 2004., no iz dosadašnjih nepotpunih podataka vidljivo je da je porastao broj ubojstava. Naime, 2003. ubijeno je 67 osoba, a do sredine listopada ove godine 80. Motiv najvećeg broja ubojstava ponovno su obiteljske nesuglasice, a u većini takvih ubojstava ubojice su otkrivene.
Ove godine zabilježena su tri dvostruka i dva trostruka ubojstva, a u pet slučajeva su ubojice nakon zlodjela počinili samoubojstva. Od najtežih kaznenih djela ostalo je neriješeno dvostruko ubojstvo u hotelskoj sobi u Osijeku i ubojstvo poznatog riječkog ugostitelja u njegovom automobilu.
Veliki pažnju medija i javnosti izazvala je otmica maloljetnog sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca, krajem veljače ove godine u Zagrebu, koji je pušten četiri dana kasnije, nakon što je otac platio 750 tisuća eura, odnosno pola tražene otkupnine. Mjesec dana ranije, također u Zagrebu, oteta je kćerka jednog zagrebačkog poduzetnika koja je puštena nakon što je plaćena otkupnina od 22 tisuće eura. U tom slučaju policija je uhitila trojicu otmičara, dok su u slučaju Zagorčeva sina uhićena šestorica optuženika, a u bijegu su četvorica, među kojima je i poduzetnik Hrvoje Petrač.
Za više od 50 posto porastao je broj gospodarskog kriminala i nasilja u obitelji. U policiji smatraju da je to rezultata njihovog boljeg rada na otkrivanju takvih nedjela, ali i sve veće spremnosti građana da prijavljuju takve slučajeve.
Rubrike crnih kronika svakodnevno su punile vijesti o razbojstvima, posebice u sportskim kladionicama koje su samo na zagrebačkom području bile gotovo tisuću puta na meti kriminalaca. Krajem godine dogodile su se i dvije spektakularna razbojnička prepada u Rijeci i Solinu u kojima su razbojnici opljačkali više milijuna kuna iz vozila koja su prevozila dnevni utržak trgovačkih centara.
Policija je ove godine zabilježila više od 6100 kaznenih djela zlouporabe droga, što je 15 posto više nego lani. Zaplijenjeno je više heroina i hašiša, a manje kokaina i ecstasya.
Kraj godine obilježilo je rušenje spomenika Josipa Broza Tita kraj njegove rodne kuće u Kumrovcu. Počinitelji nisu otkriveni, što u takvim slučajevima, kako se do sada pokazalo, nije neuobičajeno. Tako već gotovo četiri godine nije pronađena osoba koja je podmetnula eksploziv pod grobnicu narodnih heroja NOB-a na zagrebačkom groblju Mirogoj, kao ni krivac za eksploziju bombe u kontejneru za smeće pored zgrade zagrebačkog poglavarstva.
U prvoj polovici ove godine u prometu je poginula 321 osoba, odnosno 15,3 posto više nego u istom razdoblju lani, a jedan od "crnih vikenda" dogodio se početkom travnja kada je poginulo 11 osoba. No, u srpnju ove godine dolazi do smanjenja broja nesreća s najtežim posljedicama i taj se trend nastavlja do kraja godine. U tom je razdoblju broj poginulih smanjen za 32,7 posto, a ukupno je do sredine prosinca poginulo 564 osoba, što je najmanje u zadnjih deset godina.
U policiji, koja je u srpnju prvi puta testirala vozače na droge, smatraju da su za pozitivne rezultate zaslužni velika medijska kampanja, najava i donošenje strožijeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama po kojemu se kažnjavaju vozači i s najmanjom koncentracijom alkohola u krvi, učinkovitiji rad prometne policije te otvaranje novih dionica autocesta.
Od sudskih postupaka veću pažnju javnosti izazvale su dvije odluke Vrhovnog suda u predmetima ratnih zločina. U slučaju tzv. gospićke skupine taj je sud potvrdio prvostupanjsku presudu riječkog Županijskog suda i kazne od 15 godina zatvora za Tihomira Oreškovića, 12 za Mirka Norca i 10 za Stjepana Grandića te oslobađajuću presudu za Ivicu Rožića. S druge strane, Vrhovni sud je prihvatio žalbu tužiteljstva i poništio presudu u "slučaju Lora" kojom su osmorica bivših vojnih policajaca oslobođena optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Ponovno suđenje trebalo bi se održati pred novim sudskim vijećem splitskog Županijskog suda. Četvorica optuženika i dalje su u bijegu, a sudski nalog za raspisivanjem tjeralice za njima "putovao" je šest dana do zgrade policije, udaljene desetak metara od suda. Ta dva slučaja domaći i međunarodni pravni stručnjaci koristili su kao argumente za tvrdnje o sposobnosti, odnosno nesposobnosti hrvatskog pravosuđa da procesuira ratne zločine počinjene s "hrvatske strane".
U srpnju ove godine završeno je maratonsko četverogodišnje suđenje Miroslavu Kutli i ostalim optuženima u "slučaju Tisak". Kutle je tada nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora zbog gospodarskih malverzacija na štetu tvrtke Tisak, no početkom prosinca zagrebački Županijski sud prihvaća žalbu njegovih branitelja, ukida prvostupanjsku presudu, vraća predmet na ponovno suđenje, a Kutlu pušta iz pritvora.
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) ove je godine doživio dva "udarca". Prvi je neuspješan pokušaj pokretanja istrage protiv bivšeg ministra vanjskih poslova i čelnika DC-a Mate Granić te predsjednika Uprave poduzeća Končar Darinka Bage, koje je USKOK sumnjičio za primanje mita, odnosno pomaganje u primanju mita. USKOK-ov zahtjev za istragom prvo je odbio istražni sudac, potom Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, a na kraju i Vrhovni sud. Drugi neuspjeh USKOK-a je nepravomoćna oslobađajuća presuda kćeri prvog hrvatskog predsjednika Nevenki Tuđman koja je bila optužena da je koristeći svoj društveni položaj namještala poslove i za to dobivala proviziju od drugooptuženog Igora Kneževića, osuđenog na dvije godine uvjetno. Budući se USKOK žalio Vrhovnom sudu na oslobađajuću presudu taj će se pravosudni slučaj, kao i Lora i Tisak, nastaviti u novoj 2005. godini.