Šešelj je u ime HKZ-a pozvao sve kulturne, prosvjetne, vjerske i druge ustanove da se pridruže obilježavanju obljetnica tih hrvatskih pjesnika.
Na skupu je bio i pjesnik Dragutin Tadijanović, koji je rekao da je godine 1948. iz Sarajeva u Zagreb uspio donijeti brončani odljev Kranjčevićeva portreta što ga je načinio Ivan Meštrović.
O Kranjčevićevoj ulozi u hrvatskome pjesništvu tom je prigodom govorio književni kritičar Božidar Petrač. Ocijenio je da je Kranjčević "najveći hrvatski pjesnik 19. stoljeća".
"Kranjčevićeva poezija u cijelosti zaokružuje dotadašnja poetska traženja i njihova je osmišljena sinteza", rekao je Petrač, dodajući kako je ona ujedno i veličanstvena uvertira u novo razdoblje.
Kranjčević je u nas prvi veličanstveno opjevao ljudsko stvaralaštvo u duhu kršćanskoga bratstva, napomenuo je Petrač i dodao kako je obzor njegove socijalne lirike najvećim dijelom određen i prožet novozavjetnim kontekstom i enciklikom pape Lava XIII.
Tadijanović nije samo Nestor hrvatske književnosti, on je svojim životom i djelom danas uistinu živa legenda hrvatskoga pjesništva, istaknuo je akademik Dubravko Jelčić.
Tadijanović je sve svoje atribute zaslužio lirskom čistoćom svojih motiva i virtuoznom strukturom svojih pjesama, napomenuo je akademik Jelčić. Dodao je kako Tadijanović u 100. godini proživljava svoju drugu pjesničku mladost.
Godine 2005. navršava se 140. obljetnica rođenja hrvatskoga pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića (1865.-1908.) i 100. rođendan pjesnika Dragutina Tadijanovića.
Godina 2004. bila je posvećena književnicima fra Andriji Kačiću Miošiću i Ivani Brlić Mažuranić.