Komentirajući činjenicu da među najboljim svjetskim sveučilištima nema nijednoga hrvatskog, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragutin Primorac izjavio je da je žalostan zbog toga i zbog stanja na sveučilištu koje je zatekao dolaskom na dužnost ministra.
Rekao je kako u svojemu mandatu želi promijeniti to stanje i naše sveučilište vratiti uz bok sveučilištima Europe i svijeta.
Po objavljenom popisu, najbolja dva sveučilišta su američki Harvard i Stanford, a na trećem je mjestu britanski Cambridge.
I ostalih dvadeset mjesta uvjerljivo zauzimaju američka sveučilišta, s iznimkom britanskog Oxforda (8. mjesto) i dva japanska - tokijsko (14.) i Sveučilište iz Kyota, na 21. mjestu.
U konkurenciji 500 najboljih na svijetu prevladavaju najbogatiji, Sjedinjene Američke Države zastupljene su sa 170 sveučilišta, Velika Britanija s 42, a slijede Japan, Njemačka, Kanada, Francuska i Italija.
Zemlje s kojima bi se Hrvatska voljela uspoređivati - Finska i Irska - također su zastupljene sa svojim sveučilištima, prva s pet, a druga s tri.
Rusija je zastupljena tek s dva sveučilišta, a od postkomunističkih europskih zemalja tu su Mađarska s tri sveučilišta, Poljska s dva i Češka s jednim. Od hrvatskoj najbližih zemalja je Austrija s pet sveučilišta i Italija s 23.
Šangajski Institut načinio je i užu klasifikaciju, popis sa 100 najboljih europskih sveučilišta, među kojima također nema nijednoga hrvatskog. Uvjerljivo vode Velika Britanija s 29 sveučilišta i Njemačka s 27, a slijede ih Francuska i Nizozemska.
Zagrebačko Sveučilište najstarije je hrvatsko sveučilište, utemeljeno godine 1669. Iako se njegovo vodstvo voli pohvaliti da je među najstarijima u Europi, zagrebačko Sveučilište se, po rezultatima istraživanja, ne može natjecati s najboljim europskim i svjetskim sveučilištima.
"Od samo deklarativnog uvažavanja obrazovanja i povećanja za znanost u proračunu od 3,9 posto ne mogu se očekivati promjene", izjavila je rektorica Jasna Helena Mencer, dodajući kako država "mora imati strateški plan razvoja u kojemu će se naglasak staviti na obrazovanje".
Govoreći o metodama istraživanja, rektorica Mencer izrazila je sumnju u "šarlatansko" rangiranje. Istaknula je da se pri pokazateljima kvalitete mora voditi računa i o odlasku hrvatskih znanstvenika u druge zemlje te o ostalim pokazateljima kvalitete kao što je broj studenata i nastavnika na sveučilištu, proračunu, organizaciji upravljanja i prostoru.
"Hrvatska sveučilišta nisu konkurentna jer sustav ne potiče ambicioznost ni materijalnim sredstvima ni mogućnostima napredovanja koja sada podržavaju prosječnost", rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Krunoslav Pisk.
Poražavajući rezultati tog istraživanja govore o slabosti znanstvene produkcije i kvaliteti domaćega znanstvenog rada, dodao je. Krunoslav Pisk zauzeo se za reformu sveučilišnog sustava i promjenu iz sustava prosječnosti u sustav izvrsnosti. Kriteriji istraživanja šangajskoga Sveučilišta bili su kvaliteta obrazovanja i fakulteta, citiranost te veličina pojedine institucije. Pokazatelji su, među ostalima, citiranost istraživača u glavnim znanstvenim kategorijama, u znanstvenim časopisima "Nature" i "Science", uspjeh u odnosu prema veličini fakulteta te koliko je bivših nobelovaca i dobitnika ostalih uglednih priznanja bilo na sveučilištu.