Knifer, koji je umro u ponedjeljak u bolnici Georges Pompidou, rođen je 1924. godine u Osijeku, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Suosnivač je i član grupe "Gorgona" (1959.), a bio je blizak i pokretu Novih tendencija početkom 60-ih godina 20. stoljeća.
Tijekom školovanja Knifer je pokazivao sklonost likovnom minimalizmu, što pokazuje njegov ciklus Crteži i serija autoportreta s kraja 50-ih godina.
U svojim se počecima Knifer nadovezuje na tradiciju kubizma i purizma, stoji u Enciklopediji hrvatske umjetnosti.
Potom 60-ih godina stvara meandarsku formu, posve reducirane likovne ekspresije.
Iz likovnog minimalizma meandra koji je sveden na jednoličan ritam, kontinuirane forme te odnos crnog i bijelog, Julije Knifer je stvorio jedinstveni opus slika i crteža.
Povećavajući dimenzije meandarskog motiva oblikovao je nekoliko ambientalnih rješenja (Vrapče, 1971, Tuebingen, 1975.).
Od 1976. pretežno slika u Tuebingenu, a 1987. odlazi u Francusku.
Julije Knifer samostalno je izlagao u Zagrebu, Tuebingenu, Kopru, Osijeku, Dionu, Grazu, te mu se djela nalaze u uglednim domaćim i inozemnim galerijama. Sudjelovao je dva puta na izložbi u St. Paulu 1979. i 1981., te dva puta na biennalu u Veneciji 1976. i 2001. godine.
U povodu smrti slikara i kipara Julija Knifera, prof. Maković, najbolji poznavatelj njegova opusa, ocijenio je da je "Knifer nedvojbeno najradikalniji hrvatski likovni umjetnik 20. stoljeća". "Izabravši meandar kao svoj opsesivni motiv Knifer je cijeli stvaralački vijek istraživao nebrojene mogućnosti variranja toga motiva", dometnuo je Maković.
Kao hrvatski izbornik, Maković je godine 2001. odlučio da Kniferova djela predstavi na Venecijanskom bienalu.
Hrvatska likovna publika imat će prilike vidjeti Kniferova djela iz kolekcije francuskog Nacionalnog muzeja Centra Georges Pompidou, na izložbi koja se 17. prosinca otvara u Klovićevim dvorima.