Kako se očekuje, izaslanstvo EU-a vodit će predsjednik Europskog vijeća, nizozemski premijer Jan Peter Balkenende i predsjednik nove Europske komisije Jose Manuel Barroso. U izaslanstvu će biti i visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana te povjerenica EU-a za vanjske poslove Benita Ferrero-Waldner.
Na čelu ruskog izaslanstva bit će predsjednik Vladimir Putin.
Drugi ovogodišnji summit bio je prvotno planiran za 11. studenoga, ali je odgođen u posljednji trenutak na zahtjev ruskih vlasti koje su se željele upoznati s novim sastavom Europske komisije.
Nova Europska komisija na čelu s Barrosom preuzela je u ponedjeljak dužnost s tri tjedna zakašnjenja, zbog problema pri potvrđivanju u Europskom parlamentu. Barrosova Komisija je trebala preuzeti dužnost već 1. studenoga, ali je potkraj prošlog mjeseca sam Barroso zatražio odgodu glasovanja o svojoj ekipi u Europskom parlamentu, koji je imao primjedbi na nekoliko članova, a u prvom redu na Talijana Rocca Buttiglionea. Kasnije je Barroso promijenio dva povjerenika, a jednom je promijenio resor. Europski parlament je sredinom prošlog tjedna potvrdio tako izmijenjenu Komisiju, a tu je odluku u petak formalno potvrdilo i Vijeće EU-a.
Iako se službena verzija odgode summita ne dovodi u pitanje, neslužbeno se govorilo da je u pozadini niz problema između EU-a i Rusije koje treba riješiti prije sastanka na vrhu.
Osim toga, već prije odgode summita se znalo da postoje problemi u pripremi dokumenata koje dvije strane namjeravaju potpisati.
Unatoč tome, Bernard Bot, nizozemski ministar vanjskih poslova, izjavio je prošlog tjedna za rusku agenciju RIA Novosti da će summit Rusija-EU biti konstruktivan.
Prema njegovim riječima, već je završena koordinacija smjernica na području ekonomije kao i na području obrazovanja, znanosti i kulture.
"Jedino otvoreno pitanje je koordinacija smjernica koje se tiču vanjske politike", dodao je pojasnivši da je razlog tome, prema njegovu mišljenju, različit pristup Rusije i EU-a susjednim zemljama.
"Ruska strana govori da se EU ne bi trebala baviti problemima nekih regija koje graniče s Rusijom jer postoje takve organizacije kao što su Vijeće Europe i UN koje se time bave", rekao je. "Međutim, Europska unija pokušava pružiti konstruktivnu pomoć pa Moskva ne bi trebala gledati na našu dobrosusjedsku politiku kao na pokušaj širenja naše sfere utjecaja i nametanja naših standarda i vrijednosti onima koji ih ne žele prihvatiti".
Glavne teme summita bit će daljnji razvoj odnosa između EU-a i Rusije, posebice unapređenje suradnje na četiri polja. To su područje gospodarstva; zatim slobode, unutarnje sigurnosti i pravosuđa; vanjske sigurnosti te obrazovanja, znanosti i kulture. Također će se razgovarati o međunarodnim pitanjima i borbi protiv terorizma.
Summit će se vjerojatno dotaknuti osjetljivog pitanja zajedničkih susjednih područja između dva entiteta, a to su Ukrajina, Bjelorusija i Kavkaz, kao i uloge OESS-a u tim zemljama. Posljednjih je godina Moskva iznosila kritike na račun OESS-a u regiji tvrdeći da bi se ta organizacija trebala više usredotočiti na pitanja šire sigurnosti umjesto na promatranje izbora.
Među vrućim pitanjima u odnosima EU-a i Rusije također je rat u Čečeniji, ljudska prava, Kalinjingrad, Putinove posljednje političke reforme i želja Moskve da definira svoj posebni partnerski status s Europom.
Moskva želi da se maksimalno pojednostavi kretanje ljudi i robe iz matične zemlje u rusku enklavu Kalinjingrad na Baltiku, koji je nakon proširenja Europske unije u svibnju ostao izolirani otok ruskog teritorija unutar EU-a (između Poljske i Litve). Također traži da se zaštite prava ruske manjine u Latviji i Estoniji, zemljama koje su postale članicama EU-a u svibnju ove godine, što je obveza koju je Unija preuzela 27. travnja na sastanku u Luksemburgu.
Ipak, i Rusija i EU zainteresirane su za jačanje strateškog partnerstva na svim područjima.
Ruski predsjednik je rekao prošlog tjedna u intervjuu za brazilske novine Folha de Sao Paulo i Globo da je Europska unija najvažniji trgovinsko-gospodarski partner Rusije te da oko 50 posto prometa cijele vanjske trgovine Ruska Federacija ostvaruje s Europskom unijom. S druge strane, Rusija je glavni izvor nafte i plina za zapadnu Europu.
Vladimir Putin je izjavio da je pregovarački proces s EU-om težak. Rusija je zabrinuta oko toga kako će širenje EU-a utjecati na tradicionalnu trgovinu i ekonomske veze Ruske Federacije s partnerima u središnjoj i istočnoj Europi.
"Neke nas stvari još uvijek zabrinjavaju", rekao je on. Međutim, ustvrdio je da se dijalog s Europskom unijom odvija pozitivno i da su i Rusija i EU spremni na kompromise kao što je, kako je rekao, pokazala i praksa u zadnje vrijeme.