Prema Zakonu o mirenju, prihvaćenom prije godinu dana, "mirenje je svaki postupak, bez obzira na njegov naziv, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu rješenje".
Otvarajući skup ministrica Škare Ožbolt istaknula je kako je institut mirenja, kao alternativna mogućnost rješavanja sporazuma izuzetno važan za poboljšanje stanja u pravosuđu.
Napomenula je da je u Ministarstvu pravosuđa - u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) - u tijeku izrada projekt o alternativnom rješavanju sporova, za čije će ostvarenje biti zatražena i sredstva iz predpristupnih fondova EU.
Naglasila je važnost poticanja razvoja ustanova koje bi se time bavile, te je izvijestila da je u Ministarstvu pravosuđa u pripremi projekt osnivanja regionalnih ureda za mirenja i uspostave suradnje sa sudovima.
Ministrica pravosuđa također je kazala da je potrebna edukacija kako bi se mirenje što više primjenjivalo, jer bi se i na taj način rasteretilo sudstvo nagomilanim predmetima.
Podsjetila je da je samo u protekle dvije godine na hrvatske sudove pristiglo 2,5 milijuna predmeta.
"Stoga se postavlja pitanje moraju li sudovi jedino mjesto rješavanja društvenih konflikata. Hrvatski pravni okvir omogućava korištenje arbitraže, rješavanje sporova kroz sudove časti i mirenja, međutim te se mogućnosti nedovoljno koriste", rekla je ministrica Škare Ožbolt.
Ovlaštena izmiriteljica i britanska odvjetnica, Miryana Nesic, govorila je o primjerima iz sudske prakse u postupcima mirenja nan sudovima u Velikoj Britaniji, koja pružaju mogućnost bržeg i jefitnijeg rješavanja sporova, te o tome koji su predmeti najpovoljniji za arbitražu..
U raspravi hrvatskih sudaca i pravnih stručnjaka je, među ostalim, rečeno je da je Zakon o mirenju došao u pravi čas, i da je bio potreban, te je potrebno ubrzati osnivanje centara za mirenje.
Procijenjeno je da su za mirenje u našim uvjetima najpogodniji trgovački sporovi, obiteljski odnosno sporovi za naknadu materijalne štete, za invalidnost i smrt, građevinski sporovi, kao i razni dugotrajni sporovi.
Također je rečeno da treba, po uzoru na iskustva u državama s bogatijom praksom mirenja, preuzeti instrument oslobađanja od sudskih pristojba kao motivaciju za pristanak na pokušaj mirenja.