Koordinator projekta izložbe Zvonko Maković rekao je da je izložba svojevrsna rekonstrukcija razdoblja pedesetih godina dvadesetog stoljeća s dostatnom kritičkom distancom. "Izložbom, odnosno na neki način rekonstrukcijom vremena toga razdoblja, pruža se i relevantna ocjena umjetničkog i kulturnog standarda tadašnje Hrvatske", rekao je.
Istaknuo je da su pedesete godine najvažniji segment naše novije povijesti jer se u to doba korjenito promijenilo političko, društveno, kulturno i umjetničko ozračje.
"Hrvatska kao dio tadašnje jugoslavenske zajednice raskida s umjetnošću socrealizma te se možda ni u jednoj drugoj sredini tih godina nisu zbivali tako ubrzani plodni procesi promjena kao što je to bilo u Hrvatskoj", ocijenio je.
Izdvojio je nekoliko događaja s gotovo svih područja kulture i umjetnosti, poput "ljubljanskoga govora" Miroslava Krleže, istupa Grupe EXAT 51, utemeljenja Dubrovačkih ljetnih igara, otvorenja kazališta Gavelle, praizvedbe Marinkovićeve Glorije, pojave časopisa "Krugovi"...
Doba je to pojave književnih osobnosti, poput Vesne Parun, pojave umjetničke grupe "Gorgona", koja više ne postavlja problem izbora između figurativne i apstraktne umjetnosti, a na području glazbe priprema se utemeljenje Muzičkog bijenala u Zagrebu.
Maković je dodao da počinju inovativni zahvati na području grafičkoga i industrijskog dizajna Zagrebačke škole crtanog filma, nastupi poznatih filmskih redatelja.
"Sve to otkriva pedesete godine kao nadasve plodno, intrigantno, potentno i poticajno razdoblje, koje do sada nije ni adekvatno predstavljeno niti vrednovano", rekao je.
Izložbu je otvorio predsjednik Republike Stjepan Mesić, koji je rekao da ona na najbolji mogući način odražava sva najvažnija kulturna zbivanja pedesetih i šezdesetih godina. "S izložbe se može vidjeti da je Hrvatska u to doba išla u korak s Europom", rekao je.
Mesić je podsjetio kako je razlaz sa Sovjetskim Savezom "i te kako utjecao na nastanak velikih djela u Hrvatskoj, koja su se mogla mjeriti s djelima koja su stvarana na demokratskom Zapadu".
Izložba je podijeljena u devet segmenata. Slikarstvo i skulpturu za izložbu je pripremio Zvonko Maković, književnost Velimir Visković, kazalište akademik Nikola Batušić, a film Hrvoje Turković. Za fotografiju je bila zadužena Marija Tonković, dizajn Jasna Galjer, arhitekturu i urbanizam Darija Radović-Mahečić, likovnu kritiku Ljiljana Kolešnik te glazbu Eva Sedak.
Izložba će biti otvorena do 7. prosinca, a novčano su je poduprli Ministarstvo kulture i Gradski ured za kulturu.
Uz mnoge kulturne i javne djelatnike te posjetitelje, na otvorenju je bio i ministar kulture Božo Biškupić.