Vezano uz Irak, ISS navodi da se nastavlja "sigurnosni vakuum" u kojem američke snage napadaju pobunjenici iz različitih skupina, od Iračana do transnacionalnih militantnih islamista.
Što se tiče širenja nuklearnog oružja, Iran i Sjeverna Koreja iskorištavaju nevolje s kojima se Sjedinjene Države suočavaju u Iraku.
Pjongjang kupuje vrijeme čekajući ishod američkih predsjedničkih izbora, a sa sve težim stanjem u Iraku raste samopouzdanje Irana koji želi nastaviti s programom obogaćivanja urana, navodi taj institut.
Kontrola mora i presretanje, jedinice za posebne namjene i programi obuke koje provodi SAD i vlade europskih zemalja igraju važnu ulogu u preveniranju i suzbijanju terorizma, kaže institut.
I dok su čelnici al-Qaide Osama bin Laden i Ayman al-Zawahiri izolirani i okruženi, militanti srednjeg ranga još uvijek mogu pružiti potporu manjim gerilskim skupinama.
ISS stoga vjeruje da je vodstvo te terorističke mreže još sposobno strateški usmjeravati globalne terorističke aktivnosti.
Kada je o SAD-u riječ, "američki je teritorij manje ranjiv" nakon napada 11. rujna, unatoč činjenici da je razina sigurnosti podignuta na višu razinu uoči predsjedničkih izbora u studenom.
"Sukladno tome, Europa, gdje je islamistička radikalizacija u porastu i čiji su južni dijelovi izloženi ubacivanju terorista s Bliskog istoka i sjeverne Afrike, vjerojatnija je meta terorističkih napada", zaključuje u godišnjem izvješću IISS.
Institut kritizira politiku SAD-a i njezinih saveznika u Iraku nakon svršetka rata. Oni koji su uključeni moraju "svladati lekciju" da poratne operacije i održavanje mira zahtijevaju velik broj vojnika, navodi IISS. Kritičan je i prema razini uvježbanosti vojnika, među kojima su brojni rezervisti. Rezervisti ne mogu zamijeniti dobro uvježbane profesionalne vojnike, kaže se u izvješću.
Skandal oko zlostavljanja zatvorenika u iračkim zatvorima bio je bolna lekcija, ocjenjuje IISS, koji je kritici izložio i korištenje privatnih tvrtki za brojne sigurnosne zadatke u Iraku.