Il Piccolo/Trst - Fini tvrdi da nije dao intervju Slobodnoj Dalmaciji
Iz talijanske vlade priopćeno je da dopredsjednik talijanske vlade Giancarlo Fini nije dao intervju Slobodnoj Dalmaciji koji je izazvao burne reakcije hrvatske javnosti i političara, piše tršćanski Il Piccolo u petak i ocjenjuje kako Hrvatska i Italija žele što prije zaključiti nastali incident.
"Dopredsjednik talijanske vlade Giancarlo Fini nije nikada dao nikakav interview Slobodnoj Dalmaciji", izjavio je glasnogovornik Giancarla Finija, piše tršćanski Il Piccolo u petak. "Nema nikakvog zahtjeva za interview s Finijem, interview koji se, ponavljamo, nije nikada dogodio. Hrvatski je novinar interview naprosto 'skrojio' izvukavši neke Finijeve rečenice te ih potom prikazao kao razgovor, napravivši tako krivotvorinu", tvrdi se u talijanskoj vladi, prenosi list.
"Sve u svemu Hrvatska i Italija žele brzo zaključiti incident. Talijansko ministarstvo vanjskih poslova obaviješteno je što se dogodilo u srijedu u Saboru no u našem ministarstvu vanjskih poslova, kao i u hrvatskom, odlučilo se ne nastavljati polemiku potvrđujući, kažu diplomatski izvori, da se dijalog sa Zagrebom nastavlja u optici pune potpore ulasku Hrvatske u Europsku uniju", piše list.
Autor intervjua Senol Selimović, međutim, tvrdi da je interview napravljen objašnjavajući kako je u Senigalliji, prigodom godišnjeg skupa talijanskih optanata iz Istre i Dalmacije, dugo neobavezno razgovarao s Finijem te da ima snimku razgovora, nastavlja list navodeći i kako se Selimović ograđuje od naslova intervjua ocjenjujući ga pretjeranim.
S tom se ocjenom slaže i Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske, piše list i objašnjava da je službeni Zagreb odlučio ne davati preveliku važnost događaju. Zagreb je odlučio, potvrđujući između ostaloga i odlične bilateralne odnose s Italijom, "incident" zaključiti.
Takvo stajalište potvrđuje i talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Alessandro Grafini koji je u srijedu razgovarao sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Hidom Biščevićem kojem je objasnio Finijeve izjave. "U interviewu dopredsjednik je napravio jedan izlet u povijest. Jedna je stvar povijest, iz koje je proizašla tragična stranica egzodusa Talijana iz tih zemalja, kao što se događalo i u drugim dijelovima Europe, no Fini je i precizirao da danas zasigurno ne postoje teritorijalni zahtjevi s talijanske strane i potvrdio je volju Rima da bude konstruktivan partner Zagrebu u konkretiziranju njegovog euroatlantskog pridruživanja", rekao je Grafini prenosi list.
"Drugim riječima", nastavlja list, "ono što drži Fini kada kaže da su Istra i Dalmacija 'bile i jesu talijanske zemlje, ne stoga što je u određenom povijesnom trenutku naša vojska poslala svoje vojnike, već stoga što su to zemlje koje su ranije bile venecijanske, a još ranije rimske', jest jedno povijesno razmatranje što, kako neizravno izgleda i po diplomatskim talijansko-hrvatskim razgovorima posljednjih dana, prihvaća i službeni Zagreb".
Premda niti jedna od strana ne tvrdi da nema baš nikakvih revanšizama zajednički cilj je i dalje samo Europa, piše list i bilježi kako na žalost ovo pitanje nije ostalo u okvirima političko-diplomatske polemike s obzirom na incident u Splitu u kojem je ploča talijanskog konzulata išarana i prelijepljena uvredljivim porukama. Konzulat u Splitu ne daje nikakve izjave o tom događaju dok veleposlanik Grafini ne želi dramatizirati incident objašnjavajući kako to jesu "žalosne epizode" ali da treba precizirati kako na tim područjima, Splitu i Zadru, "osjetljivost nije ista kao u Zagrebu", piše list.
Die Presse/Beč - Fini se mora ispričati
Etničko-povijesni ekskurs podpredsjednika talijanske vlade Gianfranca Finija o "talijanskoj Istri i Dalnaciji" raskrinkao je njegovo viđenje povijesti ali i opteretio ionako napete odnose Italije s jedne te Hrvatske i Slovenije s druge strane, upozorava bečki Die Presse.
"Bilo bi nepošteno ponovno spočitavati Finiju 'neofašizam'", smatra Die Presse, upozoravajući ipak da izjave podpredsjednika talijanske vlade pokazuju da se Italija gotovo uopće nije suočila sa svojom fašističkom prošlošću.
"Fini se prije godinu dana u Izraelu ispričao za sudjelovanje Italije u Hitlerovoj antisemitskoj politici i taj njegov potez zaslužuje priznanje. Sada pak predstoji isprika za zločine počinjene na području okupirane Jugoslavije; za nedjela poput onih u koncentracijskom logoru na Rabu za čije postojanje u Italiji danas gotovo više nitko ne zna", podsjeća bečki list.
Finijeva isprika bila bi "važan doprinos pomirenju u regiji u kojoj se povijest i dalje zloupotrebljava kao oružje u dnevnoj politici a koja seže od Dalmacije preko Istre do Koruške", naglašava Die Presse.
Il Piccolo/Trst - "Fini je izrekao nepobitnu povijesnu istinu"
Fabio Scoccimarro, predsjednik tršćanske provincije i član stranke Gianfranca Finija "Alleanza Nazionale", glede polemike koju su izazvale izjave dopredsjednika talijanske vlade Finija objavljene u Slobodnoj Dalmaciji, ocjenjuje da je Fini izrekao nepobitne povijesne istine, piše tršćanski Il Piccolo.
"Dopredsjednik vlade Fini istaknuo jednu nepobitnu povijesnu istinu, s obzirom da se teško može tvrditi da je posljednjih pedeset godina državnog suvereniteta prvo Jugoslavije a potom Hrvatske u Istri i Dalmaciji uspjelo izbrisati pamćenje na prethodnih dvije tisuće godina političke i kulturalne pripadnosti teritorija istočnog Jadrana Rimskom carstvu, Veneciji, kraljevini Italiji", ocijenio je Scoccimarro za list i napomenuo kako je Fini kao odgovoran političar rekao i da danas nitko u Italiji ne traži povrat tih zemalja Italiji. "Jedino pretjerivanje čini se ono u reakcijama koje su se dogodile u Zagrebu", smatra Scoccimarro.
Scoccimarro za list kaže i kako je na Korčuli vidio ploču posvećenu "hrvatskom moreplovcu Marku Poliću", odnosno Marcu Polu, i ističe kako "u Rimu ne samo da nitko nije ni pomislio pozvati veleposlanika Hrvatske već da nikome nije pala na pamet takva glupost".
"Ostaje, međutim, očito da bi prije no što se govori o dijeljenju europskih vrijednosti, kao što je učinio doministar vanjskih poslova Hrvatske Hido Biščević, trebalo pokazati da ih se poznaje i znati ih primijeniti u vlastitom internom kontekstu", rekao je Scoccimarro, prenosi Il Piccolo.
NZZ/Zuerich - Narušeni izgledi Hrvatske za skori početak pregovora o članstvu u EU-u
Nakon kritički intoniranog izvješća glavne tužiteljice Carle del Ponte o suradnji Zagreba s ICTY-jem narušeni su izgledi Hrvatske za skori početak pregovora o članstvu u EU-u, konstatira u četvrtak Neue Zuercher Zeitung.
Iz hrvatske je vlade stiglo nekoliko blijedih obećanja o dobrom ponašanju u budućnosti, koja su slabo prikrivala ljutnju zbog najnovijeg udarca, primjećuje zueriški list, dodajući da je time "Sanaderovu vladu sustigla njezina vlastita prošlost".
Naime, za mandata Sanaderova prethodnika Ivice Račana optuženik haaškog suda general Ante Gotovina uspješno je izbjegavao uhićenje, pri čemu je presudnu ulogu odigrala prijetnja udruženja ratnih veterana i nacionalista da će u slučaju Gotovinina izručenja ICTY-ju blokirati cijelu zemlju.
"Pikantna je pojedinost da je u to vrijeme i današnji premijer Sanader, tada u svojstvu oporbenog čelnika, spadao među Gotovinine štovatelje", ističe NZZ, zaključujući da će "budućnost pokazati je li moguće prisiliti nacionaliste u zaleđu Dalmacije, koji su dokazano održavali kontakte s Gotovinom, da u roku od mjesec dana otvore karte".
"Odgovarajuća nastojanja, uključujući i ona predsjednika Mesića, nisu dosad urodila plodom", ističe zueriški list, napominjući da "utjecajni krugovi u Hrvatskoj nisu oprostili aktualnom hrvatskom premijeru preobražaj iz žestokog nacionalista u fleksibilnog zagovornika europske opcije".
Die Presse/Beč - Hoće li Turska preteći Hrvatsku na putu u EU?
Iako je odluka EU-a o početku pregovora o pristupu Hrvatske smatrana "gotovom stvari", u posljednje vrijeme počelo se otvarati sve više pitanja, primjećuje bečki Die Presse.
Ta je činjenica to "škakljivija" što bi šefovi država i vlada članica EU-a na summitu zakazanom 17. prosinca trebali signalizirati i zeleno svjetlo za početak pregovaračkog maratona s Turskom, pa bi se Hrvatska mogla privremeno naći u drugom planu, nagađa bečki list.
Jedna od prepreka na putu Hrvatske u EU jest izostalo izručenje odbjeglog generala Ante Gotovine ICTY-ju, tumači Die Presse, podsjećajući da EU u potpunosti podupire mišljenje glavne tužiteljice haaškog suda Carle del Ponte da Zagreb mora ostati u europskoj čekaonici sve dok ne bude u potpunosti surađivao s haaškim sudom.
"Doduše, pritom nije jasno naznačeno hoće li kriterij suradnje biti ispunjen samo ako Gotovina zaista bude izručen ili bi kao dostatna mogla biti priznata i vjerodostojna nastojanja u tom smjeru", primjećuje bečki list, napominjući da neke članice EU-a, poput Velike Britanije, ustraju na izručenju prije početka pregovora.
Hrvatskoj prijeti opasnost da se privremeno nađe iza Turske u pitanju početka pregovora s EU-om o članstvu i zbog neriješenog graničnog spora sa Slovenijom, naglašava Die Presse. Iako su se sukobi s Ljubljanom stišali nakon parlamentarnih izbora u Sloveniji, slovenske dvojbe u vezi s početkom pregovora o pristupu Hrvatske još nisu u potpunosti otklonjene, dodaje list.
Delo/Ljubljana - Smirivanje napetosti između Zagreba i ljubljane - politički interes EU-a
Ustoličenje vlade na čelu s Janezom Janšom otvara mogućnosti za smirivanje napetosti u odnosima s Hrvatskom, ističe u ljubljanskom "Delu" analitičar Davor Gjenero.
Mogućnosti se otvaraju ponajprije kroz srodnost stranaka koje vode vjerojatni budući mandatar slovenske vlade Janez Janša i hrvatski premijer Ivo Sanader te kroz moguću posredničku ulogu budućeg Europskog povjerenstva pod vodstvom Josea Barrosa budući da u EU-u dominira grupacija narodnih stranaka (EPP), tumači Gjenero.
"EPP je najjača stranka u Europskom parlamentu i vrlo je utjecajna u Europskom povjerenstvu a pripada joj i sam Barosso", podsjeća on u "Delu", zaključujući da se zato može očekivati da će ugledni političari EU-a "pokušati smiriti nesuglasice na njegovom rubu".
"Politički interes EU-a nije samo smirivanje napetosti na rubnim područjima već i poticanje multiplikativnih učinaka integracije, a to je moguće samo ako se prethodno riješi spor između dviju država koje povezuju srednju Europu i Balkan", naglašava Gjenero u ljubljanskom listu.
"Spor pred međudržavnim sudom u Hamburgu ne dolazi u obzir jer i nije običaj da članice EU-a i zemlje-kandidati rješavaju bilateralne probleme sudskim sporovima", podsjeća analitičar, dodajući da ni arbitraža "ne bi bila ništa drugo nego odlaganje rješavanja problema".
"Zato preostaje još samo mogućnost posredovanja", zaključuje Gjenero u "Delu", napominjući da bi cilj posredovanja trebala biti odgoda razgraničenja za bolja vremena i privremeno prihvaćanje režima izbjegavanja incidenata ili pak posredovanje o konačnom dogovoru o granici.
RFE/Prag - Je li pitanje povrata imovine srpskih izbjeglica nepotrebno politizirano?
Razlog tome što veliki broj srpskih izbjeglica radije prodaje kuće nego da se u njih vrati misija OESS-a u Hrvatskoj vidi u činjenici da je od njihovog odlaska prošlo puno vremena, bilježi Radio Slobodna Europa.
Zamjenica glasnogovornika misije OESS-a Hrvojska Dokoza upozorava na još jedan problem u procesu povratka imovine: "Vrlo veliki dio - do 20 posto imovine - koja se vraća vlasnicima Srbima privremeni korisnici pred izlazak iz kuća opljačkaju i oštete", prenosi postaja njezine riječi.
Misija OESS-a u Hrvatskoj očekuje od hrvatskih vlasti da spriječe takve postupke i nadoknade počinjenu štetu, prenosi RFE.
Hrvatska je vlada inače demantirala ocjene saborskih zastupnika srpske manjine da se otkupom umjesto povratom kuća izbjeglih Srba zapravo nastavlja etničko čišćenje, podsjeća BBC.
"To su apsurdne izjave i jasno je da to apsolutno ne stoji. Mislim da je to pitanje, prvenstveno pravo, pa ako hoćete i ekonomsko, gospodin (Milorad) Pupovac - ne znam iz kojeg razloga - prebacio u sferu politike", prenosi postaja izjavu hrvatskog ministra mora, turizma, prometa i razvitka Božidara Kalmete.
Zastupnik srpske manjine u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac ne odustaje pak od svojih primjedbi: "Mi ne možemo dobiti podatke o tome na koji se način imovina vraća. I oni koji bi s nama kao saborskim zastupnicima trebali komunicirati i učiniti nam te podatke dostupnim - kao i cjelokupnoj javnosti - to ne čine", navodi RFE njegove riječi.
Denver Rocky Mountain News/Denver - Ogrestin film "Tu" na festivalu u Denveru
U prvom weekendu filmskog festivala Starz Denver u kojem je predviđeno 50 projekcija neće nedostajati prilika za gledanje filmova, piše Denver Rocky Mountain News predstavljajući između ostalih i film Zrinka Ogreste "Tu".
Slika suvremene Hrvatske koju daje redatelj Zrinko Ogresta u filmu "Tu", nikako nije lijepa, piše list. "Gradeći niz epizoda oko različitih likova Ogresta nas vodi u svijet koji često izgleda lišen ljudske dobrote. Epizodan pristup često vodi neizbježnom problemu: Upravo kada počinjemo nešto osjećati za lik on nestaje i počinje sljedeća vinjeta", piše list.