Večer/Maribor - Vajgl: Spor s Hrvatskom ne prenosimo na EU, mi smo dio EU-a
Slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl ocijenio je u razgovoru za slovenski list "Večer" da cilj njegova istupa oko Hrvatske na ministarskom sastanku šefova diplomacija Europske unije u Luksemburgu nije bio tražiti pomoć EU jer je Slovenija dio EU-a.
Upitan za reakcije na njegove ocjene hrvatskog ponašanja iznesene u ponedjeljak u Luksemburgu, Vajgl je za mariborski dnevnik "Večer" od srijede kazao da je kolegama-ministrima izvan službenog dijela sastanka isticao da za svaki spor treba naći rješenje na bilateralnoj razini a ne prenositi ga na EU.
"Slovenija spor ne prenosi na EU jer je sama dio Europske unije, a slovenska vanjska granica je granica EU-a. Moramo biti svjesni da smo mi sami Bruxelles, da ne tražimo pomoć u Europskoj uniji nego smo Europska unija mi", rekao je Vajgl za list.
Pojasnio je da nije u Bruxelles išao "tužakati Hrvatsku" nego svoje kolege upoznati sa situacijom, te je ocijenio da je njegovo izlaganje o sporu Slovenije i Hrvatske naišlo na dobar odaziv iako nije bilo rasprave niti pitanja nego je samo uzeto na znanje.
U Luksemburgu je bio i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Javier Solana kojemu je Vajgl zahvalio za nedavne posjete Ljubljani i Zagrebu što su "poticajno djelovali za traženje rješenja".
Na pitanje "Večera" je li Solana sudjelovao u raspravi Vajgl je odgovorio da rasprave uopće nije bilo a na pitanje znači li to da su europski ministri u Luksemburgu zapravo potvrdili stajališta koja je iznio, rekao je: "Da se netko s nečim nije slagao, sigurno bi se javio".
Svoj nastup u Luksemburgu o incidentnim situacijama s Hrvatskom sažeo je riječima "Hrvatska u odnosima sa svojim susjedima i širom međunarodnom zajednicom često zaboravlja na duh dobrosusjedskih odnosa, regionalne suradnje i europskog dijaloga".
U vezi sporazuma o izbjegavanju incidenata koji je nakon posjeta europskog povjerenika za vanjsku politiku i sigurnost Solane Ljubljani najavila vlada premijera Antona Ropa, rekao je da je on "spreman", ali da nema smisla da se rad na njemu nastavi zbog reakcija hrvatske strane.
"Pripremili smo ga, ali zbog odaziva na hrvatskoj strani da ga doduše ne odbijaju, ali da će o njemu razgovarati s novom slovenskom vladom, ne čini mi se da bi imalo smisla da se rad na (tom) sporazumu nastavi", rekao je Vajgl.
Mag/Ljubljana - Janša: Puno toga smo propustili glede granice
Predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) i budući mandatar Janez Janša izjavio je da je Slovenija propustila priliku da stekne jurisdikciju nad zaseocima južno od Dragonje koja se ukazala 2004. godine i da sada treba djelovati drukčije.
Janša je u razgovoru za tjednik "Mag" od srijede, na pitanje hoće li slovenska policija preuzeti jurisdikciju nad tim zaseocima, rekao da će se učiniti "ono što bude dobro za Sloveniju".
"Danas situacija nije ista kao 2004. godine. Mnoge stvari koje smo propustili trebat će danas nadoknaditi na drugi način", rekao je Janša u razgovoru posvećenom uglavnom kombinacijama oko sastavljanja njegove buduće vlade.
Pitanje jurisdikcije nad spomenutim zaseocima koje Slovenija drži spornim dominiralo je političkom kampanjom uoči slovenskih parlamentarnih izbora. Pri tome je Janša vladi dosadašnjeg premijera Antona Ropa zamjerio da je poništila odluku prijelazne vlade Andreja Bajuka koja je potkraj 2000. godine donijela zaključak da Slovenija preuzme jurisdikciju nad spomenutim "spornim" područjem.
Janša je ocijenio da su na taj način oslabljene pregovaračke pozicije prema Hrvatskoj, dok su predstavnici stranaka iz sadašnje vladajuće koalicije tvrdili da bi dolazak slovenske policije i državnih organa na područje južno od Dragonje i 2000. godine izazvao međunarodni incident. Janša je u Bajukovoj vladi bio ministar obrane.
U razgovoru za "Mag" Janša je također odbacio tvrdnje da je "slovenski Haider". Riječ je o negativnim stereotipima koje iz
Slovenije u međunarodni tisak plasiraju propagandisti bivšeg totalitarnog sustava, a na taj se način blati i cijela država, rekao je Janša.
Avvenire/Milano - Talijanski sjeveroistok čeka Euroregiju
Euroregija koja obuhvaća Veneto, Furlaniju-Julijsku krajinu, Korušku, buduće slovenske regije, Istru i Rijeku u Hrvatskoj za nekog stanovnika Veneta ili Furlanije znači da će se za godinu i pol moći liječiti u nekoj ljubljanskoj bolnici, ili za poduzetnika sa sjeveroistoka Italije da u Istri nađe prostor koji ne uspijeva naći blizu Trevisa ili Pordenonea, piše milanski Avvenire u vezi protokola o uspostavi Euroregije kojeg su sastavili predsjednici talijanskih regija Veneto i Furlanije-Julijske krajine, Giancarlo Galan i Riccardo Illy.
List piše kako su Galan i Illy u utorak u Veneciji dogovorili protokol o stvaranju Euroregije, te napominje kako je suradnja među područjima Euroregije već pokrenuta dok za stvaranje pravnog subjekta treba čekati još godinu do godine i pol kako bi Europska unija potvrdila pravila ustroja te nove institucije. Također treba pričekati i da Slovenija ustanovi svoje regije, dodaje list.
Giancarlo Galan tom je prigodom ocijenio kako je "Euroregija povratak velikoj europskoj povijesti u suvremenoj politici", dok Riccardo Illy ističe da se "tim novim instrumentom prekogranične suradnje namjeravaju iskoristiti prilike koje pruža proširenje EU-a i istovremeno dati doprinos europskoj integraciji".
Talijansko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je Veneciju i Trst, glavne gradove Veneta i Furlanije-Julijske krajine, na oprez pri djelovanju u vanjskoj politici, nastavlja list, no Galan ističe kako dvije talijanske regije ne namjeravaju voditi vanjsku ali žele voditi prekograničnu politiku. "Među regijama ćemo se bolje razumijeti", istaknuli su Galan i Illy prigodom potpisivanja protokola u Veneciji, navodi list.
IHT/Pariz - Rješenje srpskog pitanja - uvjet stabilnosti Balkana
Iako je na Balkanu relativno mirno nakon provale nasilja na Kosovu u ožujku ove godine, Europu i dalje progoni pitanje granica Srbije, konstatira The International Herald Tribune.
Nekadašnji srpski moćnik Slobodan Milošević, kojem se danas sudi pred ICTY-jem u Den Haagu, želio je granicama Srbije obuhvatiti dom svakog Srbina, na potezu od Kosova preko Bosne do Hrvatske, podsjeća list, napominjući da se "ta razorna vizija u međuvremenu rasplinula".
No, pitanja koja su činila pozadinu krvavih sukoba još nisu riješena, upozorava list, prenoseći upozorenje posebnog izaslanika UN-a za Kosovo, norveškog diplomata Kaia Eidea da se razgovori o statusu Kosova više ne mogu odgađati.
Status quo u nekadašnjoj srpskoj pokrajini postao je neodrživ a malo je vjerojatno da bi pravo na samoodređenje bez nezavisnosti zadovoljilo ogromnu albansku većinu pa će se možda jednog dana postaviti i pitanje eventualne prilagodbe granica, ističe IHT.
"Međunarodni diplomati pokušavat će što dulje odgađati taj dan budući da je prijedlog o promjeni granica na Balkanu i dalje vrlo osjetljiv zbog opsežnih srpskih teritorijalnih zahtjeva", napominje list.
Bosna i Hercegovina također je krhka usprkos utrostručenom BDP-u, akumuliranim deviznim rezervama i obnovi 90 posto porušenih kapaciteta, naglašava IHT, dodajući da su mediji ali i nacionalne, kantonalne i lokalne vlasti skloni potkopavanju procesa jačanja jedinstvene bh. države.
"Lakoća kojom Radovan Karadžić, čelnik bosanskih Srba u razdoblju rata, i general Ratko Mladić, srpski zapovjednik, izbjegavaju uhićenje ukazuje čak na sklonost međunarodne zajednice da na Balkanu svim sredstvima pokuša izbjeći sukob", primjećuje list.
"Čini se da je ta politika izbjegavanja sukoba sada potrošena i uskoro treba donijeti temeljne odluke - primjerice, o prirodi bosanskog društva, o Kosovu i o budućnosti okrnjene federacije Srbije i Crne Gore", zaključuje IHT.
Nakon odlaska američkih postrojbi iz BiH krajem ove godine Europska unija te će odluke pojačano potpadati u nadležnost Europske unije, upozorava list, dodajući da bi perspektiva članstva u Uniji trebala "stišati neprijateljstvo, poduprijeti snage razuma i zaobići srpsko pitanje uključivanjem svih zemalja regije - kakve god one bile u Europu bez granica".
"Taj je san privlačan i jednog bi se dana mogao i ostvariti", zaključuje list. "Na mjesto nekadašnjih imperija - otomanskog, austro-ugarskog ili komunističkog - trebala bi stupiti Europska unija, benigni prigušivač nacionalističkih ekstrema. No, prije no što se to dogodi, valja donijeti neke teške odluke", upozorava IHT, navodeći pitanje nezavisnosti Kosova.
Pokušaj zadržavanja Kosova unutar granica Srbije mogao bi na kraju ostaviti otvorenim srpsko pitanje, upozorava list, dodajući da će u tom slučaju Balkan ostati nestabilan.
BBC/London - Hoće li predstavnici bošnjačke i srpske manjine uskratiti potporu hrvatskoj vladi?
Među Bošnjacima u Hrvatskoj, kao i među Srbima, jača pritisak na njihove zastupnike u Hrvatskom saboru da Vladi uskrate potporu, bilježi BBC.
Na sjednici Savjeta za nacionalne manjine predstavnici Srba i Bošnjaka oštro su kritizirali vladu premijera Ive Sanadera, optužujući je da pokušava spriječiti povratak Srba i Bošnjaka, izbjeglih tijekom rata, prenosi BBC.
Tom je prilikom zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac zaprijetio da će, ako se ništa ne promjeni, uskratiti potporu Sanaderovoj vladi jer država više otkupljuje privatnu imovinu nego što je vraća, a "to je nastavak politike etničkog čišćenja, ali drugim sredstvima", prenosi postaja Pupovčeve riječi.
Predsjednik vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer odbacio je Pupovčeve tvrdnje, naglasivši da vlada ustrajava u onome o čemu se dogovorila s predstavnicima manjina - riječ je o intenzivnom radu na vraćanju imovine izbeglicama i na njihovom povratku, prenosi BBC.
"To pitanje nije samo pitanje nacionalnih manjina ili pitanje nekog pritiska. Vlada Republike Hrvatske i ljudi koji vode ovu zemlju čvrsto su odlučili da se taj proces provede u djelo", ističe Tolnauer.
Milorad Pupovac nije baš uvjeren u to pa je podsjetio vladu na njezine obveze, napominje postaja, dodajući da je zastupnik SDSS-a već nekoliko puta upozorio vladu da će joj zastupnici srpske manjine uskratiti potporu ako imovina ne bude vraćena izbjeglicama do kraja ove godine kao što je i dogovoreno.
The Scotsman/Edinburgh - Damir Travica žalbom pokušava izbjeći izručenje iz Velike Britanije
Damir Travica, optužen da je tijekom rata u Hrvatskoj sudjelovao u paležu kuća i ubijanju obitelji hrvatske nacionalnosti u Erveniku, uložio je žalbu Vrhovnom sudu u Velikoj Britaniji kako bi izbjegao izručenje Hrvatskoj, javlja agencija PA News, prenosi edinburški list The Scotsman.
Damir Travica trenutno se nalazi u londonskom zatvoru Brixton a hrvatske su vlasti uputile Velikoj Britaniji zahtjev za njegovo izručenje jer je optužen da je bio pripadnik srpske paravojne skupine koja je u siječnju 1992. ušla u selo Ervenik i palila kuće u pokušaju srpskih snaga i JNA da istjeraju Hrvate iz tog područja, navodi agencija. U napadu su ubijeni Drago Čengić, njegova supruga i dva sina.
Sud u Hrvatskoj je 1993. godine Travicu u odsustvu osudio na 15 godina zatvora a hrvatska je vlada pristala ponoviti suđenje ako se Travica vrati u Hrvatsku.
Travica od listopada 2003. godine čeka izručenje a u Velikoj Britaniji je uhićen u studenom 2002. godine. Travica je Veliku Britaniju ušao oko 1995. godine koristeći se krivotvorenom putovnicom.
Travičin odvjetnik Julian Knowles dvojici sudaca Vrhovnog suda je rekao da Travica nije imao pošteno suđenje radi neprijateljstva i rasističkog stava spram Srba koje je postojalo na području gdje mu se trebalo suditi. Mnogi svjedoci Srbi, uključujući i ključnog svjedoka kojeg je Travica želio pozvati, istjerani su iz tog područja a on nije znao gdje se nalaze ili su bili previše uplašeni da bi se vratili, tvrdi Travičin odvjetnik Knowles.
Knowles je ustvrdio da Travica treba biti oslobođen optužbi "jer postoji stvarna opasnost da će radi svoje nacionalnosti biti diskriminiran ili trpjeti radi predrasuda". Britanski zakon o izručenju od 1989. godine omogućuje da "bez obzira na optužbu dođe do oslobađanja ako postoji opasnost od diskriminacije".
Na saslušanju koje bi moglo postati presedan za slične slučajeve optužbe za ratne zločine, Travičin odvjetnik je od britanskih sudaca zatražio da Travici omoguće da osobno da iskaz pred britanskim sudom kako bi ga se oslobodilo optužbe i pustilo iz pritvora, izvješćuje agencija.
APA/Beč - U Beogradu počeo 2. Dunavski summit
Razvoj Dunava u glavu europsku prometnicu tema je 2. dunavskog summita koji je u srijedu počeo u Beogradu, javlja austrijska agencija APA.
Oko 300 stručnjaka iz 15 država razmijenit će na trodnevnom sastanku u glavnom gradu Srbije mišljenja o mogućnostima oživljavanja robnog prometa na Dunavu, koji se zbog ratova na Balkanu smanjio na četvrtinu prijeratne razine, najavljuje agencija.
Još 1987. g. robni je prijevoz na ukupnoj duljini Dunava iznosio 91,7 milijuna tona da bi po nekim procjenama nakon rata na Balkanu u razdoblju do 1994. spao na samo 20 milijuna tona, ističe APA.
Polagani oporavak započeo tek 2000. g., ali 34,8 milijuna tona prevezene robe u 2002. g. još uvijek daleko zaostaje za prijeratnim razdobljem, a slično vrijedi i za putnički promet, dodaje austrijska agencija.
U pozdravnom govoru na početku 2. dunavskog summita koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Europe Erhard Busek naglasio je da je kucnuo trenutak za provedbu konkretnih projekata koji će potaknuti intezivnije korištenje Dunava, prenosi APA.
Srpski ministar za kapitalna ulaganja Velja Ilić podsjetio je u govoru na početku summita na cilj Europske unije da do 2005. g. premjesti 20 do 25 posto ukupnog robnog prometa sa cesta na rijeke, navodi agencija.
U razgovoru za APA-u ministar Ilić najavio je i da će do proljeća sljedeće godine biti uklonjena i najveća prepreka prometu na Dunavu, pontonski most kod Novog Sada, dodajući da će to biti učinjeno čim bude obnovljen takozvani Žežljev most, uništen tijekom NATO-vih zračnih napada na Jugoslaviju u proljeće 1999. g.
Zamjenik ukrajinskog ministra prometa Viktor Lungišev također se požalio na slabu transportnu iskorištenost Dunava koja u prosjeku iznosi 15 a u jugoistočnoj Europi čak samo 10 posto, što je uistinu malo u usporedbi s, primjerice, 80-postotnom prometnom iskorištenošću Rajne, prenosi APA.
Ogromne mogućnosti za pojačanu iskorištenost rječnog prometa otvorit će se po Lungiševu 2016. g. kada Rusija namjerava otvoriti svoje vodene puteve i za inozemne brodove - za početak samo na potezu od St. Petersberga do Volgograda, prenosi austrijska agencija.
Rat je ozbiljno narušio i robni promet na Savi, ustvrdio je bosanski ministar transporta i komunikacija Branko Dokić, podsjećajući da su Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija i Crna Gora potpisale sporazum o prometu Savom, koji tek treba proći proceduru ratifikacije u parlamentima tri zemlje, navodi agencija.
Da bi se robni promet na Savi vratio na razinu iz 1991. g., nužna su ulaganja u vrijednosti 3,4 milijuna eura a dodatnih sedam milijuna eura potrebno je za popravak i izgradnju luka Brčko i Šamac, prenosi APA Dokićeve riječi.
Der Standard/Beč - Umjetnici iz Hrvatske izlažu u Camera Austria u Grazu
U prostorijama Camera Austria u sastavu izložbenog prostora Kunsthaus u Grazu postavljena je izložba na temu migracije "Ostati ili otići", u okviru koje izlažu i umjetnici iz Hrvatske Ana Husman i Mladen Stilinović, bilježi bečki Der Standard.
Riječ je o izuzetno konciznoj izložbi koja ne razmatra migraciju isključivo kao fenomen bijega, prouzročenog političkom krizom ili gospodarskom nuždom, već je promišlja i kao konstantu u okviru pitanja identiteta, kao oblik trajnog mjerenja i sondiranja kulturnog teritorija, tumači bečki list.
Uz Anu Husman i Mladena Stilinovića iz Hrvatske, u Camera Austria izlažu i Oliver Musovik iz Makedonije, Dan Panaitescu iz Rumunjske, Randa Shaath iz Egipta i Efrat Shily iz Izraela, napominje Der Standard, ističući da njihova djela skiciraju "mogućnosti i nacrte društvenog suživota, koncepte pripadnosti, iskustva gubitka korijena i ugroženosti".
"Izložba impresionira dokumentarnim karakterom, ne zauzima stranačko-politički stav, primjerice za ili protiv Izraela odnosno Palestine - ona samo konstatira. Politički stav zauzima se na temelju postojećeg stanja, obilježenog sukobom", naglašava bečki list.
"Ostati ili otići" dokumentira pukotine u kulturnoj i zemljopisnoj pripadnosti pojedinaca, koje su posljedica kolonijalnih borbi za vlast baš kao i "internacionalizacija ljudi i kultura", podjednako prisutna i u postsocijalizmu i u kasnom kapitalizmu, dodaje Der Standard.