VOA/Washington - Reforme - ključ za uspjeh zapadnog Balkana
Zemlje zapadnog Balkana bilježe izvanredan uspjeh kada je riječ o gospodarskim reformama, konstatira u razgovoru za Glas Amerike viši suradnik Brookings Instituta Johannes Linn, bivši zamjenik direktora Svjetske banke za Europu i srednju Aziju.
Linn velikim uspjehom smatra povratak velikog broja izbjeglica u donedavno etnički očišćena područja gdje je u tijeku obnova i poodmaklu obnovu predratne energetske mreže među zemljama bivše Jugoslavije a podsjeća i da je Svjetska banka pokrenula projekt transportnog povezivanja Turske, Bugarske, Makedonije, Srbije i Hrvatske do zapadne Europe, prenosi VOA.
Nisu sve teškoće riješene, naglašava Linn, tvrdeći da su vlasti u državama zapadnog Balkana nedovoljno učinkovite i da su opterećene korupcijom. "Nacionalizam je još uvijek ideja vodilja glavnih političkih stranaka što nužno usporava gospodarsku reintegraciju regije i brže pritjecanje stranih ulaganja”, ističe on u razgovoru za VOA-u.
"Glavni generator relativno brzih reformi u zemljama srednje i istočne Evrope bilo je obećanje da će na kraju tog puta biti primljene u Evropsku Uniju. Zato bih savjetovao vladama i biračima u zemljama Zapadnog Balkana da potraže stranke i ljude na vlasti za koje smatraju da će provesti najefikasnije reforme, ne samo gospodarske već i socijalne i ekološke, koje će osigurati izjednačavanje domaćih standarda s onim europskim", sugerira Linn u razgovoru za postaju.
The Jerusalem Post/Jeruzalem - Hrvatska u EU-u tek od 2011. do 2013.?
Očekuje se da će Europsko povjerenstvo odobriti početak pregovora s Turskom o članstvu u EU i predložiti službeni prijem Bugarske i Rumunjske 2007. g. dok Hrvatska neće biti tako sretna, piše The Jerusalem Post.
U izvješću Europskog povjerenstva koje je u međuvremenu dospjelo u mnoge medije bit će utvrđeno da Bugarska i Rumunjska imaju tržišnu ekonomiju pa će se moći nositi s pritiskom konkurencije i s tržišnim snagama u Uniji iako se traži veći napredak u reformi javne uprave i pravnog sustava te u borbi protiv korupcije, doznaje list.
Hrvatska se pak nadala da će ući u EU u razdoblju od 2007. do 2009. ali očekuje se da bi njezino članstvo ipak moglo biti odgođeno za razdoblje od 2011. do 2013. g., navodi JP, dodajući da je perspektiva članstva otvorena i ostalim državama na području bivše Jugosavije i Albaniji.
Naznačeni trend znatnog usporavanja procesa širenja bit će udarac za one koji zagovaraju članstvo Izraela u EU-u, što nikad nije ni bila vjerojatna opcija ni za Jeruzalem ni za Bruxelles, ističe The Jerusalem Post.
Obrazlažući tu ocjenu, JP konstatira da bi načelo "otvorenih granica" unutar EU-a i niz zakona i propisa koji zadiru u suverenitet pojedinih država suočili Izrael s nepodnošljivim demografskim, sigurnosnim, ekonomskim i pravnim problemima.
EU pak vjerojatno ne bi mogao podići razinu odnosa s Izraelom na višu razinu ako ne bi pokrenuo paralelan proces u odnosima s Palestincima koji ni izdaleka ne mogu ispuniti kriterije za članstvo u Uniji, tumači JP.
S obzirom na oklijevanje EU-a u pitanju širenja i gotovo nepostojeće izglede da Izrael postane njegovom članicom, takav bi aranžman s najvećim trgovačkim partnerom Izraela mogao postati daleko značajniji u budućnosti, zaključuje list.
Oslobođenje/Sarajevo - U pripremi novi sporazum o luci Ploče
Hrvatska vlada priprema novi prijedlog sporazuma o luci Ploče koji bi se trebao razmatrati već na idućoj sjednici Međudržavnog vijeća za suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine sredinom studenog, tvrdi u srijedu sarajevsko "Oslobođenje" koje također navodi da su se premijer Ivo Sanader i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić u ponedjeljak tajno sastali u Zagrebu.
Prema navodima ovog lista, dvojica premijera neformalno su razgovarali o otvorenim pitanjima koja opterećuju odnose dvije zemlje, a posebice o luci Ploče i problemima s bosanskohercegovačkom imovinom u Cavtatu.
"Premijer Republike Hrvatske Ivo Sanader uskoro će Međudržavnom vijeću za suradnju između Hrvatske i BiH dostaviti novi prijedlog sporazuma o luci Ploče... Sanader je to najavio u ponedjeljak u Zagrebu na sastanku sa bosanskohercegovačkim kolegom Adnanom Terzićem", piše sarajevski list te istodobno tvrdi kako su dva premijera već postigla načelan dogovor oko takvog sporazuma.
Prijedlog novog sporazuma, prema navodima "Oslobođenja", Sanader temelji na ekonomskim, a ne političkim osnovama "kao što je to bilo do sada".
Izvori bliski hrvatskoj vladi, na koje se poziva sarajevski list, navode kako bi BiH zadržala poseban status u luci Ploče, a predstavnici dvije zemlje bili bi ravnopravni u donošenju odluka bitnih za funkcioniranje luke.
Istodobno bi neupitnim ostalo bosanskohercegovačko vlasništvo u luci.
"Sanaderov prijedlog počiva na činjenici da država BiH više ne upravlja Željezarom Zenica i mostarskim Aluminijskim kombinatom, koji su i najveći korisnici usluga luke Ploče", citira "Oslobođenje" neimenovani izvor.
Konačni sud o novom hrvatskom prijedlogu trebalo bi, dodaje se, dati Predsjedništvo BiH.
"Oslobođenje" također prenosi kako su Sanader i Terzić tijekom sastanka u Zagrebu dogovorili potpisivanje međudržavnog sporazuma o imovinskim odnosima kao i rješavanje spora oko korištenja kapaciteta Buškog jezera te hidroelektrane na Trebišnjici.
Najveću pozornost ovaj list ipak poklanja raspravama oko statusa bivše dječje bolnice u Cavtatu, čiji je dio nedavno prodan na javnoj dražbi temeljem odluke Trgovačkog suda u Dubrovniku.
Konstatirajući kako su hrvatske vlasti odlučile reagirati na pritužbe iz BiH, "Oslobođenje" navodi kako je zapravo dan nalog za obustavu svake dalje prodaje imovine u Cavtatu na koju polaže pravo Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu (KCUS). Takva će zabrana navodno biti na snazi dok se ne istraže pritužbe bosanskohercegovačke strane.
Uprava KCUS-a također je pokrenula pravne radnje kako bi zaštitila objekte i zemljište nekadašnje bolnice "Nemanja Vlatković".
Tako je pravni zastupnik KCUS-a, zagrebački odvjetnik Almir Dervšbegović, podnio kaznenu prijavu protiv Pere Vičana, stečajnog upravitelja bivše cavtatske bolnice kojega se tereti zbog štete što ju je nanio stvarnom vlasniku objekta.
VOA/Washington - Hrvatski ribari traže proglašenje gospodarskog pojasa
Iako hrvatski ministar mora, turizma, prometa i veza Božidar Kalmeta izjavljuje Božidar Kalmeta izjavljuje da će ribolovno-ekološki pojas na Jadranu donijeti hrvatskim ribarima sigurnost te dokinuti nelojalnu konkurenciju i krivolov, splitski ribari u razgovoru za Glas Amerike ne skrivaju razočaranje.
"Mislili smo da će ekološka zona pripasti nama čija i jest, a ne da će pustiti ponovo Slovence i Talijane da iskorištavaju taj prostor kako su ga i prije koristili. Znači da se nije napravilo ništa", konstatira u razgovoru za postaju splitski ribar Zlatko Šunjić.
"Ne znam što će raditi tih tisuću ljudi za zaštitu ribolovno-ekološkog pojasa. Što će oni činiti? Kontrolirati nas na moru? Napravili su gore nego što je bilo. Bolje je vratiti se na staro kako je bilo nego ovo što su učinili. Znači da oni čuvaju nas od nas", zaključuje Šunjić.
Od prije nekoliko dana hrvatski dio Jadranskog mora trebalo bi nadzirati ukupno tisuću i sto djelatnika mjerodavnih ministarstava koji raspolažu s 90 brodica, 16 brodova, šest zrakoplova, četiri helikoptera, radarskim sustavom i bespilotnom letjelicom, podsjeća VOA.
Hrvatski su ribari danas nezadovoljni zbog visokih cijena nafte, teškoća s privezima u razdoblju od svibnja do listopada, a priželjkuju i manje poreze te traže subvencije države i kredite za nabavu novih i većih ribarica, bilježi postaja.
Ribarima ipak najteže pada što će i nakon proglašenja ribolovno-ekološkog pojasa talijanske ribarice, koje su u pravilu puno veće od hrvatskih, osim na pučini loviti i na 12 milja od hrvatske obale, napominje VOA, prenoseći njihovu sugestiju da je jedino rješenje problema proglašenje gospodarskog pojasa i da su sve druge solucije "gubitničke" za hrvatske ribare.
ANSA/Rim - Fischer i Ciampi o prometnom povezivanju
Novi austrijski predsjednik Heinz Fischer, koji se u srijedu nalazi u službenom posjetu Rimu, i talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi nakon razgovora u izjavama za medije istaknuli su suglasnost u gotovo svim pitanjima a gospodarske odnose dvije zemlje ocijenili odličnim, izvješćuje agencija ANSA.
Italija je drugi gospodarski partner Austrije a odnosi bi mogli dobiti i dodatni poticaj izgradnjom tunela Brennero koji bi pridonio zaštiti okoliša na području Alpa i istovremeno riješio i europsko pitanje tranzitnog prometa. Ciampi je rekao kao je interes Italije uskladiti "slobodno kretanje robe i zaštitu okoliša" te da bi se na taj način, objedinjavajući i interese Slovenije i Hrvatske, "Jadran moglo vratiti njegovoj prirodnoj ulozi prometne poveznice s kontinentalnom i podunavskom Europom", prenosi agencija ANSA.
DP: ŽELI LI EU PREKO TURSKE POSTATI GEOSTRATEŠKI IGRAČ?
Iako proces širenja Europske unije iscrpljuje njezine političke i gospodarske snage i ugrožava njezinu unutrašnju ravnotežu, on se zapravo logično nadovezuje na završetak Hladnog rata, konstatira Frankfurter Rundschau.Do kraja ovog stoljeća EU će obuhvatiti Bugarsku i Rumunjsku a potom i Hrvatsku, čime će "ostvariti svoj povijesni projekt prevladavanja višestoljetne podjele i rascjepkanosti Europe", tumači frankfurtski list.
Početak pregovora s Turskom predstavlja pak sasvim novo poglavlje budući da će se tim potezom EU preobraziti iz miritelja nemirnog kontinenta u geostrateškog igrača, naglašava FR, podsjećajući da usprkos bliskim vezama s Europom, posebno u okviru NATO-a, Turska nikada nije bila europska država.
Zato je odluka o prijemu Turske isključivo strateške prirode i treba je poduprijeti valjanim argumentima - posebno ako se ima na umu da još nije izvjesno hoće li EU uopće - i kako - svladati zadaću širenja u samoj Europi, upozorava Frankfurter Rundschau.
Zaman/Istanbul - Turska odahnula nakon izvješća Europske komisije
Članice Europske unije koje se protive ulasku Turske u EU pokušale su nametnuti mnoge uvjete u izvješću Europske komisije o napretku Turske, dok je Ankara upozoravala Bruxelles na dvostruka mjerila, piše istanbulski list Zaman primjećujući kako je Ankara odahnula kada je vidjela da će se pravila pridruživanja primjenjivati na sve zemlje kandidate.
"Ankara se malo opustila kada je Bruxelles objasnio da će se od sada pravilo suspenzije pregovora primjenjivati na sve zemlje kandidate, uključujući i Hrvatsku", piše Zaman glede prijedloga Europske komisije o pojačanoj primjeni pretpristupne strategije za zemlje kandidate. "To će pravilo EU-u omogućiti da zaustavi pregovore sa zemljama kandidatima ako dođe do stalnog kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda", objašnjava list.
Reuters/London - Pridruživanje EU-u izaziva podijeljene reakcije u Bugarskoj i Rumunjskoj
Vlade Rumunjske i Bugarske u srijedu su pozdravile pohvale Europske unije za reforme njihovih gospodarstava no neki građani tih zemalja dvoje jesu li te balkanske zemlje spremne za ulazak u EU 2007. godine, piše agencija Reuters navodeći i kako se u izvješću Europske komisije također kaže da Hrvatska pregovore o pristupu treba početi početkom 2005. godine, "potvrđujući time očekivanja da je ta gospodarski razvijenija balkanska zemlja na pravom putu".
Premda je Komisija po prvi put rumunjsko gospodarstvo ocijenilo kao "funkcionalno tržišno gospodarstvo", upozorila je da postoji još niz problema, od trgovine ženama, prostitucije, korupcije i sporih pravosudnih reformi, piše Reuters i prenosi ocjenu rumunjskog novinara Dana Turturice koji izražava dvojbu hoće li Rumunjska zadovoljiti standarde EU-a, između ostaloga i stoga što, po njegovu mišljenju, rumunjska politička elita ne shvaća u potpunosti zapadnjačke standarde.
Prosječni Rumunji i Bugari izjavljuju kako njihove zemlje nisu spremne za pridruživanje Europskoj uniji, piše agencija. "Ne zaslužujemo ulazak u EU 2007. godine, nismo spremni. Najpotrebnije su nam bolje plaće kako bi podizali našu djecu", prenosi agencija izjavu jedne Bukureštanke, kao i izjavu bugarske studentice koja upozorava Bugarska nije spremna te da Bugari loše žive.
U vezi s pridruživanjem Hrvatske, nastavlja Reuters, Komisija je uvela odredbu po kojoj pregovori mogu biti suspendirani ukoliko Hrvatska krši temeljne kriterije demokracije, manjinska i ljudska prava, slobodu tržišta i ne surađuje sa UN-ovim sudom za ratne zločine u Haagu. Reuters prenosi i izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula koji je agenciji izjavio: "Od danas Hrvatska ulazi u novo razdoblje. Napredak u pregovorima ovisit će prvenstveno o Hrvatskoj".