BBC/London - Del Ponte ocjenjuje da nema puno napretka u suradnji RH s ICTY-jem?
Očekuje se da će glavna tužiteljica ICTY-ja Carla del Ponte u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova članica EU-a u Luxemburgu reći da Hrvatska nije puno napredovala u suradnji s haaškim sudom, objavljuje BBC u emisiji na hrvatskom jeziku, pozivajući se na diplomatske izvore u Bruxellesu.
Najavljeno je da će se Del Ponte u ponedjeljak obratiti dužnosnicima zemalja EU-a na sastanku u Luxemburgu i odgovarati na njihova pitanja, objavljuje BBC i podsjeća da su nastupi glavne haške tužiteljice i ranije su bili praćeni spekulacijama o sadržaju izvješća, koje su korištene i kao dodatni pritisak na zemlje obuhvaćene izvješćima haškog suda.
Glasnogovonica glavne tužiteljice ICTY-ja Florence Hartmann nije htjela komentirati te navode, dodaje BBC.
BBC/London - EU najavljuje mogućnost suspenzije pregovora o pristupu
Europsko povjerenstvo signaliziralo je da bi moglo suspendirati pregovore o članstvu sa zemljama-kandidatima koje ne budu ispunjavale oštre kriterije EU-a, javlja BBC.
Novi uvjeti izloženi su u strateškom dokumentu koji je sastavni dio priprema Povjerenstva za početak pregovora o članstvu Turske, tumači postaja, izdvajajući posebno uvjet po kojem pogoršanje stanja ljudskih prava ili demokratskih standarda može rezultirati odogodom pregovora.
Dužnosnici u Bruxellesu ističu da podupiru zaključak da je Turska ostvarila dovoljan napredak za početak pregovora o članstvu u EU-u ali će Unija istodobno signalizirati veliku promjenu u odnosu prema budućim članicama, prenosi BBC.
"Počevši od Hrvatske sljedeće godine, pregovori o članstvu bit će dulji i teži a obećanja o reformama više neće biti dovoljna za završetak pregovora", ističe postaja i dodaje da će zemlje-kandidati morati ispuniti određene standarde kao mjerila kojima će se vrednovati provedba reformi.
Prvi će puta EU uvesti i klauzulu o kočenju pregovora, ističe BBC, objašnjavajući da je riječ o mogućnosti suspenzije pregovora u slučaju ozbiljnog i neprekinutog kršenja načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Bugarska i Rumunjska već su daleko odmakle u proceduri približavanja EU-u i bit će tek u određenoj mjeri pogođene novim pristupom koji će ipak u većoj mjeri odnosi na ostale istaknute zemlje-kandidate, napominje postaja.
Budući povjerenik EU-a za proširenje Olli Rehn upozorio je ipak da bi u slučaju neispunjavanja europskih standarda pristup spomenute dvije zemlje mogao biti odgođen do 2008, prenosi BBC, citirajući Rehnove riječi: "Spomenuta klauzula nije uključena u sporazum o pristupu iz puke zabave. Ona je ozbiljna i nećemo oklijevati s njezinom primjenom", upozorio je Rehn.
FT/London - Financial Times: Balkanska glavobolja Bruxellesa
Čini se da bi Slovenija mogla prvi put otkako je postala članicom EU-a donijeti balkansku glavobolju Bruxellesu, piše u utorak londonski "Financial Times", komentirajući pobjedu desnice na nedjeljnim parlamentarnim izborima.
"Najbrži je način da se uvrijedi Slovenca reći za taj razmjerno udoban kutak bivše Jugoslavije - Balkan, jer on drži da taj pogrdni izraz mora biti rezerviran za njegovu lijenu i neciviliziranu slavensku braću na jugu". piše list. Slovenija je alpska država.
"No, čini se da je Slovenija na putu da u Bruxellesu izazove svoju prvu glavobolju u balkanskom stilu otkako se u svibnju uključila u Europsku uniju", navodi list dodajući da su u nedjelju birači odbacili stranku liberalnih demokrata, koja je državu vodila gotovo neprekidno od stjecanja nezavisnosti 1991. godine, u korist Demokratske stranke, stranke desnog centra koju vodi Janez Janša.
Janša je vodio kratak i uspješan otpor Jugoslavenskoj vojsci 1991. i nije radikalan, ali će gotovo sigurno zagorčati život imigrantima, osobito onima iz strašnih balkanskih država koji traže posao ili druge pogodnosti, ocjenjuje FT.
Janšinoj koaliciji nedostaje jedan mandat do parlamentarne većine pa bi mogao biti prisiljen uzeti u svoju vladu ekstremno desnu Slovensku nacionalnu stranku.
Čelnik te stranke Zmago Jelinčič gotovo bi sigurno povećao tenzije s Hrvatskom oko užarenih graničnih sporova. Jelinčič za hrvatski poluotok Istru voli reći da je slovenski.
On je već izazvao probleme s EU-om jer je pomogao da dođe do protivljenja gradnji prve džamije u Sloveniji.
Alpska država? Da, po modelu Joerga Haidera.", zaključuje se u komentaru londonskog "Financial Timesa".
DPA/Hamburg - Besciljnost je stajala glave Ropove liberalne demokrate
Besciljnost nakon ulaska Slovenije u EU i NATO očito je stajala glave liberalne demokrate slovenskog premijera na odlasku Antona Ropa, konstatira njemačka agencija DPA.
Nakon ostvarenja dugoročnih ciljeva Slovenije građani su očitovali zasićenost 12-godišnjom vladavinom lijevih i liberalnih stranaka a očito ni Rop nije baš bio dorastao svom prethodniku na premijerskoj dužnosti, aktualnom slovenskom predsjedniku Janezu Drnovšeku, primjećuje agencija.
Iako je u javnosti nastupao dinamičnije nego Drnovšek, u odlučujućim trenucima Ropu je nedostajala mirnoća i politička lukavost, ističe agencija, navodeći primjer incidenta na Plovaniji kada je slovenski premijer "u krajnje neuobičajenoj maniri nacionalista najavio južnom susjedu uskraćivanje slovenske potpore na putu u EU", podsjeća DPA, zaključujući da je time Rop ispao smiješan, "i to ne samo u Bruxellesu i Zagrebu".
Pobjedu čelnika SDS-a Janeza Janše pomutili su tek rezultati manjih stranaka, mogućih partnera u vladi desnog centra, ističe agencija, predviđajući da će Janša morati načiniti ustupke dosadašnjim političkim protivnicima.
Liberalni i socijaldemokrati (ZLSD) već su javno odbili sudjelovanje u vladi dok su dva predstavnika manjina lijevo orijentirana a njihova politička težina nije dovoljna za aktivnu ulogu u vladi. Tako u obzir dolazi samo nepredvidiva stranka umirovljenika DESUS, koja još nije sigurna je li uopće prešla izborni prag, i još daleko neugodniji nacionalisti kontroverznog Zmage Jelinčiča, tumači DPA.
Die Presse/Beč - Janša mora dokazati državničke sposobnosti u odnosima s Hrvatskom
Granični spor s Hrvatskom zasigurno je jedan od razloga što su se u Sloveniji ponovno probudili nacionalistički osjećaji i potaknuli birače da glasaju za desne stranke koje ne očituju pretjeranu spremnost na kompromis u odnosima sa susjednom zemljom, konstatira bečki Die Presse.
Izborni pobjednik Janez Janša, kojeg su svojedobno nazivali "slovenskim Haiderom", mora sada dokazati da se zaista preobrazio iz sirovog oporbenog političara u odgovornog državnika, ističe bečki list, upozoravajući da bi brzo rješavanje spora s Hrvatskom bilo važan signal tog preobražaja.
Možda će upravo Janši poći za rukom pronaći razumno rješenje u odnosu sa srodnom, nacionalno-konzervativnom strankom u Zagrebu, spekulira Die Presse, skrećući ipak pozornost na još uvijek prisutan određeni rizik: "Janša bi mogao skrenuti s puta i pod utjecajem desnih ekstremista poput Zmage Jelinčiča privremeno blokirati put Hrvatske u EU".
"U tom bi slučaju rezultat izbora u Sloveniji bio poraz za europsku ideju", zaključuje bečki Die Presse.
RDW/Koeln - Sloveniji prijeti opasnost populizma
Populizam se u svakom slučaju u Sloveniji isplatio, konstatira Deutsche Welle u osvrtu na izborni rezultat kršćansko-konzervativnog SLS-a čiji je čelnik Janez Podobnik izazvao izgred na granici s Hrvatskom.
Tako je Podobnik dobio devet umjesto četiri posto glasova, kako su predviđala ispitivanja javnosti, a uspješan je bio i ultra-nacionalist Zmago Jelinčič koji godinama diže buku protiv useljavanja s juga, primjećuje DW, podsjećajući da je njegov SNS povećao broj mandata sa četiri na šest.
No, stvarni izborni pobjednik koristi nacionalizam i nesnošljivost prema strancima samo kao začin, ocjenjuje postaja, ističući da se čelnik SDS-a Janez Janša oslanja na klaične populističke teme poput većih mirovina, manjih poreza i sprečavanja korupcije i na tome je odnio pobjedu na izborima ali zapravo vodi klasičnu a ne populističku politiku.
Upravo tu leži stvarna opasnost za Sloveniju i mogući problem za EU, upozorava DW, napominjući da čisti nacionalizam nije zamisliv kao oblik vladavine ni u Europi ni u Sloveniji ali je zato zamisliva loša politika bez koncepta a Janša bi kao šef vlade mogao ići u tom smjeru, dodaje postaja.
"Prijeti opasnost da na vlast dođe netko tko nudi nacionalni populizam poput Joerga Haidera, pomiješan s gospodarskim populizmom između Perona i Berlusconija i tko upravo fanatično nastupa protiv političkih protivnika", naglašava DW.
Ostaje nada u vidu eventualnih koalicijskih partnera budući da Janšina stranka neće moći sama formirati vladu, zaključuje postaja, podsjećajući da je "Janša u takvoj situaciji već jednom pao nakon samo nekoliko mjeseci".
Il Piccolo/Trst - Mesić primio predstavnike Udruge žrtava Drugog svjetskog rata
Hrvatski predsjednik Sipe Mesić u ponedjeljak je primio predstavnike udruge žrtava talijansko-njemačke okupacije tijekom Drugog svjetskog rata i izrazio punu potporu njihovim zahtjevima, izvješćuje tršćanski Il Piccolo.
Izaslanstvo hrvatske Udruge žrtava Drugog svjetskog rata vodio je Ivan Letinić koji je najavio da će udruga od vlade Ive Sanadera tražiti da se zakonom regulira status civilnih žrtava Drugog svjetskog rata, izvješćuje list i navodi da je Letinić tisku izjavio kako je s Mesićem razgovarano i o Hrvatima koji su internirani u talijanske koncentracione logore, poput zloglasnog logora na Rabu.
"Organizacija koja okuplja žrtve naci-fašističke okupacije osnovana je prije otprilike dvije godine i od tada se bori da njeni članovi dobiju pravednu odštetu", piše list i navodi da je riječ o 20.000 eura za svakog civila ubijenog ili umrlog u koncentracionom logoru, a 10.000 eura za one koji su živjeli u izbjegličkim logorima u Italiji ili El Shattu.
"U svakom slučaju je sigurno da članovi udruge žele ići do kraja u svojim zahtjevima, poglavito s obzirom na otvoreni spor glede talijanskih ezula", piše list i navodi da je dopredsjednik udruge izjavio kako ne vide razloga da, ako talijanski optanti trebaju dobiti odštetu od 35 milijuna eura i hrvatske žrtve ne dobiju novčanu odštetu. "Dakle, sljedeća je na potezu Sanaderova vlada", zaključuje list.
Il Piccolo/Trst - Pedeseta godišnjica Londonskog memoranduma
Radost i gorčina bili su obilježje sporazuma koji je po prirodi bio dvoznačan ali i nužan, piše tršćanski Il Piccolo u članku povodom 50. godišnjice potpisivanja Londonskog memoranduma kojim je Zona A, odnosno područje Trsta, pripala Italiji dok je Zona B, kojoj su pripadali dijelovi zapadne Istre, ostala pod nadzorom Jugoslavije.
"Memorandum je bio medalja s licem i naličjem. Otvarao je Italiji vrata povratka u Trst. No bilo je očito i da posjed Zone B od strane Jugoslavije nagovještava gubitak onog dijela Istre kojeg je Mirovni sporazum davao Slobodnom teritoriju a ne Jugoslaviji. To je bila tužna strana sadržana u sporazumu", piše list.
Italija je zatražila da se Londonski memorandum smatra sporazumom a ne ugovorom između četiri vlade koji je određivao administrativni ustroj, ali pravno ne i granice, nastavlja list postavljajući pitanje je li memorandum bio privremen ili konačan.
"Bio je privremen jer je uvodio 'uprave' u dvije zone (talijansku i jugoslavensku) i njie potvrđivao načela suvereniteta. Italija je zakonito mogla reći da sudbina zone B 'nije bila prejudicirana'. No Memorandum je bio i konačan u stvarnosti jer je za promjenu teritorijalnog ustroja kojeg je on utvrđivao bio potreban ili sporazum ili rat između Jugoslavije i Italije. A stvarnost je isključivala i jednu i drugu pretpostavku", objašnjava list.
"Privremenost" je na kraju postala samo talijanska teza, "zakonita na planu međunarodnog prava ali bez praktičnog učinka i pregovaračke snage da je se pretvori u političku činjenicu", nastavlja list podsjećajući da je tadašnji predsjednik talijanske vlade Scelba naglašavao kako bi se odbijanjem Memoranduma riskiralo u pitanje dovesti i Trst.
U osjetljivom pitanju intervenirao je i tadašnji predsjednik Italije Luigi Einaudi, podsjeća list, koji je Scelbi uputio pismo u kojem piše: "(...) Branili ste metar po metar taj teritorij koji je po Vašem uvjerenju trebao ostati ujedinjen s Trstom. Na kraju ste osjetili da je došao trenutak za odluku. Dopustite mi da vam čestitam što ste se, pokazavši hrabrost, veliku hrabrost, opredijelili za kompromis, učinkovito radeći za mir i boljitak naroda. Radeći tako u tišini, ostvarili ste zasluge za talijansku domovinu". Riječi Luigijia Einaudija, i pedeset godina poslije, ostaju najbolji povijesni komentar potpisivanja Memoranduma Londonskog sporazuma, zaključuje list.