Na mjesečnoj razini to je porast od 3,2 posto, dok su kunski i devizni depoziti na godišnjoj razini porasli za 8,5 posto, odnosno za 7,7 milijardi kuna.
U strukturi depozita prevladavaju devizni depoziti, koji su krajem srpnja dosegnuli 75,8 milijardi kuna, ali u postotcima snažniji rast bilježe kunski štedni i oročeni depoziti.
Krajem srpnja kunski su štedni i oročeni depoziti dosegnuli 22,1 milijardu kuna, što je 5,8 posto, odnosno 1,2 milijarde kuna više nego u lipnju (od čega se najveći dio, gotovo 1,1 milijarda, odnosi na povećanje kunskih oročenih depozita privatnih poduzeća).
Na godišnjoj razini ukupni su kunski i štedni oročeni depoziti povećani za 24,6 posto, ili za 4,3 milijarde kuna.
Analitičari središnje banke ističu da je u srpnju nastavljen i rast deviznih depozita, započet u lipnju.
Tako su štedni i oročeni devizni depoziti u srpnju u odnosu na lipanj porasli za 2,4 posto, ili za 1,8 milijardi kuna.
Tomu je pak najviše pridonio priljev deviznih sredstava od stanovništva, za 1,5 milijardi kuna, što analitičari HNB-a povezuju s učinkom turističke sezone.
Na kraju srpnja devizni su depoziti iznosili 75,8 milijardi kuna i u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine bili su veći za 4,6 posto, a ako se isključi utjecaj tečaja, godišnja stopa njihova rasta iznosila je 7,4 posto.
Najveći udio u deviznim depozitima imaju depoziti stanovništva, a njihovih 64,5 milijardi kuna štednih i oročenih deviznih depozita čine 85,1 posto ukupnih deviznih depozita.
Trend znatno viših stopa rasta kunskih depozita utječe pak na promjenu međusobnih odnosa kunskih i deviznih depozita, pa je na godišnjoj razini zamjetan blagi rast udjela kunskih depozita.
Naime, udio deviznih depozita u ukupnim se depozitima sa 80,4 posto krajem srpnja prošle smanjio na 77,4 posto krajem ovogodišnjeg srpnja, dok je istodobno udio kunskih depozita sa 19,6 porastao na 22,5 posto.