Kako se navodi u priopćenju objavljenom u berlinskom dnevniku "Tagesspiegel", Attac ne odustaje od prosvjeda protiv socijalnih reformi sadašnje vlade, ali se "ne želi usredotočiti" na samo jedan oblik prosvjeda. Kako je nadalje priopćeno, prosvjedi ponedjeljkom nisu ispunili svoja očekivanja jer "iskra prosvjeda nije zahvatila zapad zemlje, a ograničavanje prosvjeda samo na istok zemlje je besmisleno".
Na jučerašnjim prosvjedima, koji su se održali već sedmi tjedan zaredom diljem Njemačke, pojavilo se samo desetak tisuća prosvjednika. Na prvim prosvjedima, koji su prije svega upereni protiv zakonskog paketa mjera pod nazivom Hartz IV, koji početkom sljedeće godine stupa na snagu, izašlo je preko 150.000 građana.
Prosvjedi ponedjeljkom, čiji naziv aludira na prosvjede u bivšem DDR-u krajem osamdesetih koji su pridonijeli padu Berlinskog zida, od samog su početka bili koncentrirani na istoku zemlje gdje je socijalna situacija, a time i broj pogođenih vladinim reformama najveći.
Različit odjek na koji su prosvjedi naišli na istoku i zapadu zemlje mnogima je poslužio za pokretanje rasprave o još uvijek prisutnoj podijeljenosti zemlje. Istraživanja su pokazala da petnaest godina nakon pada Zida svaki peti građanin Njemačke želi njegovo ponovno podizanje.
Nezadovoljstvo radom dviju najvećih stranaka Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i Kršćansko demokratske unije (CDU), koje se u međuvremenu u podjednakoj mjeri drže odgovornima za ukidanje socijalnih povlastica, pokazalo se na prošlotjednim izborima u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama Brandenburgu i Saskoj, na kojima su desnoradikalne stranke požnjele uspjeh.
Za iduću subotu organizatori su još jednom pozvali na središnji prosvjed protiv socijalnih reformi koji bi se trebao održati u Berlinu.