U Hrvatskoj ima vrlo malo obrazovanih i iskusnih novinara zainteresiranih za okoliš, pa se tako uglavnom prate pojedinačni slučajevi zagađenja prirode, koji se brzo zaborave, rekla je voditeljica Osječkih zelenih Ljiljanka Mitoš-Svoboda. Dodala je kako medijske kuće, nažalost, "ne žive od brige za budućnost Hrvatske, nego od prodaje, a to znači da su važnije senzacije tipa crne kronike ili političke intrige".
Novinari su upozorili i kako nemaju priliku više ulaziti u te teme jer njihove redakcije za to nisu zainteresirane. "Prisutna je i autocenzura jer se zna da je opasno objavljivati pojedine teme budući da one često otkrivaju i pozadinu beskrupoloznog bogaćenja na račun uništavanja prirode i okoliša", istaknuto je u zaključcima sudionika "Novinarstvo za okoliš".
Upozoreno je i na nedovoljan broj inspektora zaštite prirode. Tako, primjerice, jedan inspektor zaštite prirode pokriva šest slavonskih županija, koje imaju tri parka prirode, pa se ne može kvalitetno nadzirati to područje.
Poseban problem je zaštita djece jer - prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije - u svijetu na godinu umire tri milijuna djece u dobi do pet godina zbog onečišćenog okoliša - nedostatka pitke vode, zagađenog zraka i ostaloga, te zbog nedovoljno hrane. U Hrvatskoj je ugroženo svako treće dijete, a onečišćeni okoliš trajno narušava zdravlje djece, istaknuto je.
Upravo novinari trebaju istraživati i upozoravati na svu tu problematiku, pa tako i na opasne dječje igračke od PVC-a sa zabranjenim kemikalijama, koje se masovno prodaju i na hrvatskom tržištu, a poseban nadzor treba uvesti na prodaju igračaka na crnom tržištu, stoji u zaključcima.
U sklopu radionice "Novinarstvo za okoliš" sudjelovali su novinari Večernjeg lista, Vjesnika, Hine i Glasa Slavonije, nekoliko slobodnih novinara, te predstavnici Ministarstva zaštite okoliša.