Lukšić drži da hrvatska javnost s velikim zanimanjem očekuje otvorenje te značajne izložbe iz fundusa Iranskog narodnog muzeja u Teheranu, koja će biti otvorena 29. rujna. Izložba obuhvaća 176 antologijskih izložaka i iznimno je važna za upoznavanje perzijske civilizacije, kao i umjetničke proizvodnje tog dijela svijeta.
Muzejska građa s te izložbe prvi put je predstavljena izvan Irana u Beču 2000., pobudivši iznimno zanimanje publike i stručne javnosti i u drugim europskim kulturnim središtima. Izložba je poslije bila predstavljena u Bonnu, Gentu, Rimu, Baselu, Barceloni i drugim španjolskim gradovima.
Tom nizu europskih kulturnih središta ovih dana priključuje se i Zagreb, istaknuo je ravnatelj Lukšić.
Po njegovim riječima, najstariji je izložak iz razdoblja kasnog neolitika, iz 6500. do 5500. godine prije Krista, i predstavlja keramički kipić žene, simbol plodnosti.
Za daljnji razvitak umjetničkog oblikovanja na tom području iznimno je važno brončano i željezno doba, od 2900. do 600. prije Krista, u kojemu su obuhvaćeni brončani predmeti iz iranske pokrajine Luristana.
Nakon toga, nastavlja se treće značajno razdoblje obilježeno vladavinom Ahe Menida, oko 550. do 330. prije Krista, kada je perzijska država dosegla razmjere multietničkoga carstva koje se prostiralo cijelim Srednjim i Bliskim istokom, sve do Sredozemlja, uključujući i monumentalne gradove Susu, Pasargadu, te Perzepolis.
To razdoblje odlikuju dvorska umjetnost, koja je na izložbi zastupljena raskošnim i srebrenim umjetninama, predmetima svakodnevne uporabe.
Prodor helenističke kulture u Perzijsko Carstvo bit će vidljiv na izložbi kroz stilske preobrazbe reprezentativnih skulptura i kroz oblikovanje predmeta od stakla i keramike. Perzijsko Carstvo osvojio je Aleksandar Veliki početkom 4. stoljeća prije Krista.
Nakon toga razdoblja, značajna za perzijsku umjetnost, slijedi razdoblje domaće dinastije Sasanida, prva polovica trećeg stoljeća prije Krista, koje označuje obnovu tradicije tzv. ahemenidskog razdoblja, tako da orijentalni motivi ponovno prevladavaju nad helenističkim, što posebice dolazi do izražaja u majstorstvu ukrašavanja srebrenih pladnjeva.
Završni segment izložbe je 9. i 10. stoljeće poslije Krista, posvećen je prikazu sve presudnijeg utjecaja islamske kulture na iranskom području, što je podjednako prisutno u stilskim promjenama staklenih, srebrenih i keramičkih umjetničkih predmeta, kao i u slikarstvu minijatura.
Lukšić je istaknuo kako je važnost te izložbe i u tome što su na njoj predstavljeni primjerci arheoloških nalaza, iz gotovo svih arheoloških lokaliteta s područja današnje iranske države, nastali u keramici, bronci, zlatu, bjelokosti, staklu i kamenu.
Pokrovitelj izložbe "7000 godina perzijske umjetnosti" je Ministarstvo kulture, a ostvarena je suradnjom Muzeja Mimara, Iranskog narodnog muzeja u Teheranu i Iranskog kulturnog centra u Zagrebu.