Nakon što ga je u tri navrata upozorio da se drži teme i da ju ne širi, Staziću je riječ oduzeo predsjedavajući Luka Bebić.
Stazić se bunio kako ga spriječava da progovori o položaju mladih u društvu, no Bebić mu je uzvratio da stalno nekom drži lekcije, te da ima dovoljno godina, pa je mogao nekom mlađem ustupiti svoje (zastupničko) mjesto.
Librin prijedlog, formaliziran kroz izmjene Zakona o izboru članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica, dobio je potporu klubova HSS-a i SDP-a, dok većina drugih upozorava da taj prijedlog nema uporišta u Ustavu RH koji jasno kaže da se biračko pravo stječe sa 18 godina.
Biračko pravo sa 16 godina bila bi utopija, kaže Damir Kajin (IDS) i upozorava da ga je nemoguće ostvariti bez promjene Ustava.
Slično upozorava i HSP koji nije sklon Librinu prijedlogu, iako bi, tvrdi Pero Kovačević, odlično odgovarao toj stranci koja ima najmlađe birače.
Negativno mišljenje o Librinu prijedlogu stiglo je i iz Vlade.
U Ustavu nismo našli prostora za ovo "polovično biračko pravo", rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić, tumačeći da bi po Librinu prijedogu mladi sa 16 godina mogli birati, ali ne bi mogli biti birani.
Odbio je oporbene tvrdnje da bi snižavanje dobne granice bio put kojim bi se mlade motiviralo da više sudjeluju u politici.
U ime Libre Jozo Radoš ističe da je snižavanje dobne granice za dobivanja prava glasa na svim izborima opći trend u svijetu.
Razloge tog trenda vidi u sve većem gubitku interesa mladih za politiku i društveni život, što se, kaže, osobito očituje u njihovom slabom odazivu na izbore u Hrvatskoj.