Predstavljajući u Saboru Vladin prijedlog novog Pomorskog zakonika Kalmeta je rekao da se njime uvode najbolja rješenja za sigurnost plovidbe, ekologiju, te jamči konkurentnost hrvatskih pomoraca u odnosu na europske zemlje.
Brodarima se nalaže ispunjenje svih zahtjevnih uvjeta za sigurnost plovide, uvodi se novi upisnik za jahte, kakav je do sada postojao samo za brodove, zabranjuje tzv. kabotaža za jahte čime se želi stati na kraj 'sivim' i 'crnim' čarterima.
Zakonik, kaže Kalmeta, obuhvaća i odredbe o zaštiti i nadzoru zaštićene ekološko-ribolovne zone. Najavio je da će 3. listopada Vladina koordinacija početi s provedbom nadzora i zaštite te zone (koja obuhvaća oko 30 tisuća četvornih kilometara), kao i hrvatskih unutarnjih voda.
Dodao je da zakonik dopušta ulazak stranih ratnih i nuklearnih brodova u hrvatske unutarnje vode, u cilju približavanja NATO-u, dok bi se za međunarodni pomorski prijevoz u hrvatskim vodama utvrdile posebne plovidbene rute, u suglasnosti sa susjednom Italijom.
Sigurnost plovidbe nadzirale bi lučke kapetanije, dok bi se obalna straža trebala definirati novim zakonom koji bi se, najavljuje Kalmeta, pred Saborom trebao naći za sedam ili osam mjeseci.
Brodskoj posadi koja pod hrvatskom zastavom plovi međunarodnim i stranim vodama obvezno bi bili uplaćivani doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a uveo bi se i institut pomorskog dodatka - pomorcima bi se povećao neoporezivi dio plaće, a time i plaća.
Brodari u međunarodnoj plovidbi oslobodili bi se plaćanja poreza na dobit, ukoliko ta sredstva reinvestiraju ili ih zadrže, a predviđa se uvođenje hipoteke, odnosno mogućnosti da vjerovnici mogu prodati brod ako njegov vlasnik ne otplaćuje kredit.
Predlaže se i uvođenje oštrijih kazni, posebno za izazivanje ekološke katarstrofe (za pravne osobe milijun kuna, za fizičke 200.000 kuna, uz troškove sanacije).
Kalmeta je naglasio da, zbog svih navedenih pozitivnih novina, više nema razloga da hrvatski pomorci plove pod stranim zastavama.