Sudionici konferencije nizom su vlastitih svjedočanstava podržali nominaciju banjolučkog biskupa za najprestižnije svjetsko priznanje.
Predsjednik Savjeta Hrvatskih socijaldemokrata Zdravko Tomac rekao je, međutim, da mnogi neće sudjelovati u podršci Komarici jer im ne odgovora njegovo zauzimanje za pravedan mir.
Biskup Komarica zahvalio je i rekao da uvijek treba afirmirati ono zajedničko svim ljudima - čovjeka sa svojim pravima i dostojanstvom.
"Imat ćemo onoliko budućnosti za koliko smo se kadri izboriti", dodao je.
Podršku su videovezom izrazili članovi skupine humanitarnih djelatnika iz Osijeka, među kojima su Nada Arbanas, Katarina Kruhonja i gvardijan franjevačkog samostana fra Ante Kukavica.
Iz Rijeke je svjedočio Franjo Starčević iz Centra za mir Mrkopalj, a u Zagrebu su govorili profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Đurđica Tuškan, zapovjednik policijskih snaga u istočnoj Slavoniji u vrijeme uvođenja hrvatskog ustavnog poretka Josip Miličević, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić i drugi.
Pročitana su pisma potpore Crnogorske pravoslavne crkve, Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva iz Osijeka, Crnogorsko-hrvatskog prijateljskog društvo iz Cetinja, a rečeno je da Islamska zajednica u Hrvatskoj podržava kandidaturu biskupa Komarice.
Komaricu je za Nobelovu nagradu za mir predložila Internacionalna liga humanista iz Sarajeva.
Msgr. Franjo Komarica za biskupa je posvećen 1986. i tri je godine bio pomoćni biskup, a upravu biskupije preuzeo je 1989.
Za vrijeme posljednjeg rata nekoliko je puta bio maltretiran, sedam i pol mjeseci zatočen u svom domu, zbog čega je štrajkao glađu.
Banjolučka biskupija najteže je stradala u ratu - od 120 tisuća katolika ostalo ih je oko 42 tisuće.
Godine 1991. živjelo je na području, koje sada kontroliraju Srbi, oko 80 tisuća katolika, a danas ih je tek 6500.
U biskupiji je pogubljeno četiri stotine civila, među kojima sedam svećenika i jedna redovnica.
Najveći dio vjernika na području biskupije ostao je bez svoje imovine i protjeran, pa se biskup Komarica zauzima za njihov povratak i vraćanje normalnom životu.
U biskupiji je oštećeno ili uništeno 98 posto crkava i kapela, i trećina drugih crkvenih zgrada, samostana i župnih pastoralnih centara.
Biskup Komarica tijekom rata pozivao je javnost na zaštitu civila, održao stotine susreta s domaćim i stranim političarima, pripadnicima lokalne policije i srpske vojske, a sastajao se i s predvodnicima drugih vjerskih zajednica te postao simbol nenasilnog otpora.
(Hina) xiluc ymc