Riječ je o izborima za lokalni parlament u saveznim pokrajinama Saska i Brandenburg 19. rujna te na općinskim izborima u najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija tjedan dana kasnije.
Socijalne reforme te posebice reforma tržišta rada Hartz IV, nazvane po nekadašnjem šefu vladinog povjerenstva za reformske programe i sadašnjem menadžeru Volkswagena Peteru Hartzu, najvažniji su čimbenik u odlukama birača, posebice na istoku zemlje gdje je nezaposlenost a time i socijalna napetost posebice izražena.
Tzv. "prosvjedi ponedjeljkom" već nekoliko tjedana, uglavnom u istočnonjemačkim gradovima, mobiliziraju široke mase nezadovoljne socijalnim reformama koje, po mišljenju predstavnika uposlenika i socijalnih udruga, najviše štete 'malom čovjeku'.
Na rašireni otpor najprije je početkom godine naišla reforma zdravstvenog sustava i nepopularne mjere, poput plaćanja participacije od 10 eura po kvartalu te smanjivanje broja subvencioniranih lijekova. Nezadovoljstvo je kulminiralo početkom ljeta, kada je parlament glasovima vladajuće koalicije i oporbe prihvatio Hartz IV, koji bi trebao stupiti na snagu početkom sljedeće godine. Hartz IV najviše pogađa dugotrajno nezaposlene, kojima će u većini slučajeva potpora biti smanjena. Istovremeno su pojačane mjere koje bi dugotrajno nezaposlene prisilile na prihvaćanje ponuđenih poslova te na više samoinicijative pri traženju novog zaposlenja.
Uvođenje nepopularnih mjera koje su, u tomu se slažu svi društveni čimbenici osim sindikata, prijeko potrebne kako bi posrnulo njemačko gospodarstvo ponovno stalo na noge, vladajući SPD je dosad koštalo glasova mnogih birača. Zanimljivo je da nezadovoljstvo radom vlade pogađa jedino SPD, dok manji koalicijski partner u vladi Gerharda Schroedera, stranka Zelenih, bilježi stalan rast popularnosti. No najveći profiteri nepopularnosti socijaldemokrata su demokršćani iz Kršćansko socijalne unije (CDU) koja bi, da se sljedeće nedjelje održavaju izbori za Bundestag, osvojili apsolutnu većinu. Još jedan dokaz da je ponašanje biračkog tijela neobjašnjivo jer su sve ove nepopularne mjere, zbog prevlasti Unije CDU/CSU u gornjem domu parlamenta Bundesratu, donesene uz blagoslov demokršćanske oporbe.
Novi profiteri na političkoj sceni su također i stranke krajnje lijevog i desnog spektra. Huškanje biračkog tijela protiv reformske politike donijelo je desno radikalnoj Nacionaldemokratskoj stranci Njemačke (NPD) senzacionalnih četiri posto glasova u Saarlandu, dok bi Stranka demokratskog socijalizma (PDS) sljedećeg tjedna u Brandenburgu mogla osvojiti najveći broj glasova.
Iako provođenje socijalnih reformi birači dočekuju s negodovanjem, o njihovoj nužnosti ne dvoji niti jedna parlamentarna stranka, što se najviše pokazalo prilikom rasprave o proračunu koja je obilježila cijeli prošli tjedan u Bundestagu. Iako je tijekom rasprave dolazilo do obračuna između predstavnika vladajuće koalicije i oporbe, koji se uglavnom odnose na intenzitet i brzinu provođenja reformi, iza pokrenutih promjena u društvu i prije svega u socijalnom sustavu stoje sve parlamentarne stranke. Predvodnica oporbe Angela Merkel najavila je da će u slučaju pobjede na parlamentarnim izborima za dvije godine dodatno ubrzati reforme te iz procesa još više isključiti sindikate, koje analitičari u posljednje vrijeme drže kočnicom napretka.
Sindikati svojom uskom politikom zaštite privilegija uposlenika, i to ne svih nego samo onih koji su udruženi u neki od jakih sindikata, istovremeno umanjuju prilike onima koji već godinama čekaju na zaposlenje, dok su istodobno sebe takvom politikom doveli na marginu političkog života. Osim demokršćana i liberala koji gaje tradicionalnu suzdržanost prema udrugama radnika, sindikati su se posljednjih godina udaljili i od vječitog partnera i zaštitnika SPD-a. To nije promijenio ni sastanak između predstavnika sindikata i kancelar Schroedera, održan prošlog utorka, koji je trebao izgladiti nesuglasice između "stoljetnih partnera", ali je okončan bez vidnih znakova poboljšanja odnosa.
Njemački kancelar Schroder je prilikom obraćanja zastupnicima prošle srijede ponovio da će njegova vlada, unatoč svim udarcima kojima je kažnjavaju birači, i dalje ustrajati na provođenju reformi te najavio da ni ubuduće neće biti nikakvih ustupaka sindikatima i ublažavanja reformi. Svoje tvrdo stajalište Schroder je potkrijepio novim statistikama koje pokazuju da započete reforme povoljno utječu na oporavak gospodarstva.