Projekt obnove i dogradnje postojećeg spomenika na Bleiburškom polju treba sagledavati odvojeno od kupnje zemljišta za buduće spomen središte žrtvama Bleiburga, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik Kluba Bože Vukušić.
Hrvatska Vlada je Klubu hrvatskih povratnika iz iseljeništva osigurala 125 tisuća eura za financiranje otkupa zemljišta na Bleiburškom polju, a hoće li se i kada tamo graditi spomen središte žrtvama Bleiburga to je neisvjesno, rekao je.
Bleiburške tragedije nisu "ustaške žrtve", niti su današnji hodočasnici na Bleiburško polje "NDH-nostalgičari", kao što se ni poginule austrijske vojnike za vrijeme 2. svjetskog rata ne može smatrati "nacističkim ili Hitlerovim vojnicima", istaknuo je Vukušić.
Ponovio je da u projektu obnove i dogradnje postojećeg spomenika Vlada nije sudjelovala jer se to od nje nije ni tražilo. Nakon dobivenih dozvola dogradnja sadašnjeg spomen obilježja počela je u lipnju ove godine, a obnovljeni će spomenik svečano biti otvoren prilikom obilježavanja 60. obljetnice bleiburške tragedije 15. svibnja 2005.
Troškovi obnove i dogradnje spomenika iznose oko 115 tisuća eura, a prikupili su ih iseljenici, rekao je Vukušić.
Hrvatska Vlada odobrila je sredstva za kupnju zemlje za potrebe budućeg spomen središta, a što će se na toj zemlji graditi i hoće li se uopće išta graditi, to je neizvjesno, a ovisit će o stavu nadležnih austrijskih vlasti, procjeni raspoloživih sredstava i mišljenju stručnjaka (povjesničara, arhitekata, predstavnika Crkve itd.), rekao je Vukušić i dodao da će Klub povratnika iz iseljeništva dopis o tome uputiti i austrijskim medijima.
Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva ne podržava podizanje spomen-ploče Mili Budaku u Svetom Roku, a niti izgradnju bilo kojih drugih spomen-ploča ili spomenika čiji značaj nije sukladan hrvatskom Ustavu ili se njihova izgradnja protivi pozitivnoj zakonskoj regulativi, rekla je predsjednica Kluba Katica Miloš.
Sam slučaj spomenika Mili Budaku, koji je, ocijenila je, preko mjere aktualiziran u zemlji i u inozemstvu, otvara jedno od danas najvažnijih pitanja u Hrvatskoj - poznavanje hrvatske povijesti, odnosno kako utvrditi komu treba podići spomenik.
Navela je kako se višestoljetna iskonska želja Hrvata za vlastitom državom proglašavala ustaštvom i najbrutalnije kažnjavala u zemlji i među hrvatskim iseljeništvom čijem se iskazivanom domoljublju pripisivao ekstremni desničarski politički predznak.
Spomen-ploča Budaku podignuta je protivno Ustavnim odredbama, čin je privatne inicijative i investicije jednog hrvatskog iseljenika, te diskreditira hrvatsko iseljeništvo i povratništvo, podržavajući uvriježene stereotipe, zaključila je Miloš.