Uz prosvjed radi spomenika u Estoniji, koji je podignut pripadnicima estonske SS divizije koji su se borili kao saveznici nacističke Njemačke, Centar Simon Wiesenthal je prosvjedovao i radi spomenika koji je u Hrvatskoj podignut Mili Budaku, članu kvislinškog režima koji je bio aktivni učesnik u zločinima protiv čovječnosti, piše list.
Mile Budak bio ministar prosvjete u vladi Ante Pavelića od 1941. do 1945. godine, navodi list te napominje i da je hrvatska vlada osudiila podizanje spomenika i zatražila njegovo brzo uklanjanje. "Nije odmah bilo jasno tko je postavio spomenik no skupina hrvatskih iseljenika koji žive u Kanadi i Australiji i koja gaji očite simpatije za ustaše nedavno je rekla da razmatra podizanje takvog spomenika", piše list i dodaje kako su "tijekom Drugog svjetskog rata Hrvati bili podijeljeni između antifašista koji se se borili protiv nacista i onih lojalnih Pavelićevoj kvislinškoj državi".
Tijekom Holokausta stradalo je oko 30.000 hrvatskih Židova, 80 posto od broja Židova koji su u Hrvatskoj živjeli prije rata, podsjeća list.
Direktor jeruzalemskog ureda Centra Simon Wiesenthal Efraim Zurrof ocjenjuje kako su oba spomenika simptomatična za opći post-komunistički i post-sovjetski istočnoeuropski problem naglašavanja zla koje je počinio komunizam pri čemu se manja pozornost pridaje zločinima počinjenim u Holokaustu, navodi Jerusalem Post.