"Dok u Bochumu policija traga za oskvrniteljima židovskog groblja, u Parizu za počiniteljima diverzije na židovsku pučku kuhinju, a estonski premijer najavljuje rušenje spomenika Estoncima koji su ratovali u postrojbama nacističkog SS-a, kod nas niču spomenici iz prošlosti, bez dopuštenja", kazala je Škare-Ožbolt na konferenciji za novinare. Dodala je da je "teško ne uočiti povezanost Bochum-Estonija-Sv. Rok", budući da je Mile Budak bio potpisnik "rasnih zakona".
Škare Ožbolt se zauzela za sustavan znanstveni pristup slučaju Budak, napominjući da je u Hrvatskoj sedam ili osam povijesnih instituta i zavoda, a da se ni jedan ne bavi tim slučajem.
Komentirala je i peticiju koju je nedavno potpisalo 120 uglednika, tražeći da obnovu političkih procesa održavanih u doba komunističke i drugih totalitarističkih vlasti, pa tako i procesa protiv Mile Budaka.
Ocijenila je da su ti uglednici, umjesto peticije, Državnom odvjetništvu trebali poslati dokaze o Budakovoj nevinosti, s inicijativom za obnovu sudskog postupka, što je, ističe, moguće učiniti, s obzirom da je riječ o osudi za ratni zločin, koji ne zastarijeva.
Najavila je da će DC na prvu jesensku sjednicu Sabora uputiti zakonski prijedlog osnivanja centra za spomeničku baštinu, te urediti tko, kome i pod kojim uvjetima može podizati spomenike.
Osudila je HNS-ovu inicijativu promjene imena ulice Mile Budaka u Kninu, ističući kako je "neprihvatljivo da akcija izaziva reakciju i da ulica uzima stvar u svoje ruke".
Predsjednik Glavnog odbora DC-a Slobodan Lang upozorio je da "DC ne prihvaća reviziju pobjede antifašizma", ali i upozorio da "uz Budaka ustašu i Budaka književnika, o kojima svi govore, postoji i treći - Budak žrtva, koji je osuđen i smaknut u jednom danu, a njegova se žrtva prenijela i na njegovu obitelj."