"Olimpijski povratak kući" proslavljen je raskošnom mješavinom drevne i moderne Grčke. U vizuelno efektnom programu domaćini su prikazali skoro četiri tisućljeća grčke povijesti i njezin razvoj od antičke do moderne države. Grci su gledateljima na stadionu i milijunskom auditoriju širom svijeta željeli pokazati raskoš njihove povijesti, ali i dostignuća moderne civilizacije.
"Ceremonija otvorenja bila je jedinstvena prilika za modernu Grčku da podijeli sreću i ponos na svoju povijest. Povijest koja je svijetu podarila mnoge ideje, vrijednosti i zakone, koji i danas postoje. Demokracija, filozofija, kazalište, sport, olimpijske igre - rođeni su u Grčkoj," kazao je art direktor svečanog otvaranja, Dimitris Papaioannou.
Svečanost je započela izvođenjem tri glazbena broja, među kojima je posebno atraktivan treći nastup, onaj Areti Ketime, koja je na santouriju izvela skladbu "Never on a Sunday". Santouri je tradicionalni grčki instrument. Nakon toga uslijedio je jedan od prvih vrhunaca – kometa upućena s neba srušila se na travnjak prekriven vodom i zapalila pet olimpijskih krugova. Travnjak je bio prekriven s više od 2 milijuna litara vode, a za njegovo punjenje bilo je potrebno šest sati, a pražnjenje svega tri minute.
Nakon što je u nazočnosti grčkog predsjednika Kostisa Stefanpulosa, predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Jacquesa Roggea i predsjednice Organizacijskog odbora OI (ATHOC) Gianne Angelopoulos-Daskalaki praćeni taktovima nacionalne himne podignuta na jarbol grčka zastavu, program je nastavljen alegorijskom sekvenca koja nas je povela na put kroz tri ključna razdoblja grčke kulture, podsjetivši nas na rađanje i razvoj jedne od kolijevki današnje civilizacije.
Razdoblje Krete, ljubavi, mašte i tehnoloških dostignuća, pa Mikena s ribarima, ratnicima i prelijepim ženama, potom geometrijski i arhaični periodi, zatim scena s nastankom grčkog kazališta, a onda doba klasike s mitološkim božanstvima – tzv. zlatno razdoblje. Pred gledateljima su prodefilirali Pegaz, Dionizije, Herkul, Hira, Zeus, Hera, Afrodita, Posejdon, Apolon i druga i božanstava iz grčke mitologije. Preko vladavine Bizanta i Aleksandra velikoga stiglo se u moderno doba, koje je okarakteriziralo i ponovno buđenje olimpijskog duha. Upravo u Ateni prije 108 godine, 1896. održane su prve olimpijske igre modernog doba, na kojima je sudjelovalo 13 zemalja. Sve je završilo trudnom ženom koja simbolizira budućnost, te maslinom, kao simobolo grada Atene, ali i pobjede i mira, koja izranja iz vode.
Uslijedila je povorka sudionika Igara u kojoj je sudjelovalo rekordne 202 zemlje. Po olimpijskom protokolu na stadion prvo ulazi grčki sportaši, ali kako su ovog puta Grci domaćini, samo je dizač utega Dimas ponio grčku zastavu kao prvi u svečanom mimohodu. Hrvatska je po grčkom pismo bila 89, a hrvatski stijeg nosio je vaterpolist Dubravko Šimenc, kojemu je ovo nakon Seula (1988), Atlante (1996) i Sydneya (2000), četvrte OI. Iza naše trobojnice ponosno su u prigodnim sportkim odijelima s prepoznatljivim hrvatskim oznakama koračalo izaslanstvo od 86 osoba. Među njima nisu bili rukometaši i veslači koji su u subotu imaju prve nastupe. Hrvatska sportaši i delegacija izašli su nakon Kukovih otoka, a prije Cipra. Svečani mimohod trajao je skoro dva sata, a zaključen je dolaskom na olimpijski stadion 449 sportaša iz zemlje domaćina.
Kada su sportaši prekrili olimpijski teren Islanđanka Bjork je otpjevala pjesmu 'Oceania', skladanu samo za ovu prigodu i samo u čast natjecatelja, a zatim su austronauti iz međunarodne svemirske postaje poslali pozdrav i poželjeli mir i uspjeh sportašima na Igrama. Sportašima su se obratili i predsjednik MOO-a Rogge, te predsjednica ATHOC-a Gianne Angelopoulos-Daskalaki. "Uživajte olimpijci u Grčkoj gdje je sve počelo. U vašem natjecanju razlike između rasa nestaju. Po drugi put Grčka stoji ispred vas kao domaćin najvećeg sportskog događaja. Mi smo spremni. Olimpijske igre dobro došle kući," istaknula je čelnica Organizacijskog odbora. Prvi čovjek olimpijskog pokreta odao je počast domaćinima za predivnu pustolovinu koja je započela u Olimpiji. Zatim za obnovu modernih igara, te za blistavu svečanost otvaranja i povratak našim izvorima. "Grčka je stvorila jedinstvo drevne i suvremene Atene. Ovo je trenutak u kojem sportaši moraju uživati. Pokažite nam da sport ujedinjava sve političke, vjerske i jezične granice. Neka igre budu održane u miru," istaknuo je Rogge. Potom je grčki predsjednik Constantinos Stephanopoulos Igre proglasio otvorenim. Nakon podizanja olimpijske zastave prisegu sportaša dala je grčka plivačica Zoe Dimichaki, dok je zakletvu sudaca i službenih osoba dao košarkaški sudac Lazaros Voreadis.
Kulminacija svečanosti otvaranja bila je u trenutku kada se nakon pet mjeseci dugog puta, 78.000 prevaljenih kilometara, posječenih 26 zemalja i 34 grada te boravka u rukama 3600 nositelja, olimpijska baklja vratila kući. Imena pet osoba koje su baklju nosile na stadionu te identitet osobe koja je zapalila plamen čuvan je kao najstroža tajna. Baklju je na stadion unio košarkaš Nikos GalLis, a nosili su je i nogometaš Dimitrios Domazos, atletičarka Paraskevi Patoulidou, dizač utega Akakios Kahiašvili i gimnastičar Ioannis Melissanidis. Čast da upali olimpijski plamen dobio je jedriličar Nikos Kaklamanakis. Čelični i 31 metar dug držač plamena 'sagnuo se do zemlje kako bi prihvatio vatru iz baklje, a potom se vratio na početnu poziciju. Na taj način simbolično se spojilo zemlja i nebo – materija i duh.
Na potpuno renoviranom Olimpijskom stadionu sa 72.000 mjesta i novim krovom, teškim 18,700 tona, sudjelovalo je i 4648 dragovoljaca - od kojih je najmlađi imao 7, a najstariji 75 godina, a procjenjuje se kako je televizijski prijesnos pratilo dvije milijardi ljudi.