Bugarski ministar vanjskih poslova Solomon Passy, koji ove godine predsjedava tom organizacijom, najavio je u razgovoru za Reuters da će predložiti promjene u toj najvećoj europskoj sigurnosnoj organizaciji, koja broji 55 zemalja, na prosinačkom sastanku ministara vanjskih poslova.
"Događaji od 11. rujna donijeli su nove izazove za sigurnost i suradnju u Europi i u ostatku svijeta. Vjerujemo da OESS može biti djelotvorniji i pružiti adekvatniji odgovor na te nove izazove", rekao je Passy.
OESS je stvoren tijekom Hladnog rata kao forum za razgovor između Istoka i Zapada i kasnije se razvio u nadziratelja ljudskih prava i sigurnosnih pitanja. Kritačari ga često nazivaju brbljaonicom sputanom zbog donošenja odluka konsenzusom.
Bivše komunističke zemlje predvođene Rusijom zamjeraju OESS-u jednostranost jer usmjerava pozornost na probleme na istoku.
Passy kaže da dvojici najviših dužnosnika OESS-a treba dati veće ovlasti.
"Glavni tajnik ima vrlo ograničene političke ovlasti i u stvarnosti on je samo savjetnik predsjedavajućem", kaže Passy.
Glavni tajnik OESS-a vodi mali ured u Beču, a glavne ovlasti ima Stalno vijeće, tijelo koji čine veleposlanici zemalja članica i koje se sastaje jedanput tjedno.
"Predložili smo da se i glavnom tajniku i predsjedatelju dadu veće političke ovlasti. To će pomoći da se izbjegnu neki problemi u pogledu politike kontinuiteta".
Passy također predlaže da se dva godišnja najveća skupa OESS-a, Ekonomski forum i Ljudska dimenzija premjeste istočnije.
Ekonomski forum, koji okuplja oko 500 stručnjaka i političara jednom godišnje u Pragu, trebao bi se, prema Passyu, premjestiti u središnju Aziju, a Ljudska dimenzija prava i demokracije iz Varšave na južni Kavkaz.