ZAGREB, 9. kolovoza 2004.(Hina) -
ZAGREB, 9. kolovoza 2004.(Hina) -
Delo/Ljubljana - "Podvijanje repa" slovenske vanjske politike
"Slovenska politika morat će konačno priznati svoju nesposobnost", piše u
komentaru ljubljanskog "Dela" od ponedjeljka Boris Jež, osvrćući se na zadnje
diplomatske nesporazume i ribarske incidente u Savudrijskoj vali odnosno
Piranskom zaljevu.
"Našoj diplomaciji sada granice na moru određuju umaški ribari i polako ali
sigurno zauzimaju pozicije koje će jednog dana biti i pregovaračko polazište.
Kao da je Hrvatska u EU i NATO savezu, a ne Slovenija. Hrvatski premijer
Sanader ponaša se prepotentno kao da je na čelu neke velesile, a slovenska
strana vlada se servilno kao da smo životno ovisno o nekoliko istarskih plaža",
piše Jež.
Komentator među ostalim navodi različite "povijesne nepravde" nanijete
Slovencima od susjednih naroda i država, osobito sa zapada i juga. Slovenija je
zbog popustljivosti nekadašnjeg komunističkog moćnika Edvarda Kardelja Italiji
prepustila Trst, a Kardelj je popustio i hrvatskom kolegi Vladimiru Bakariću,
pa je slovenska obala zbog toga kraća nego što je mogla biti, piše Jež: "Što se
dogodilo da je dio zone B slobodnog teritorija Trsta pripao Hrvatskoj, a ne
Sloveniji, to je još uvijek tajna. Govori se o nagodbi Kardelj-Bakarić, no bilo
kako bilo - na mirovnoj konferenciji u Parizu postalo je jasno da nećemo
dobiti Trst, a nakon konferencije sovjetski pregovarač Višinski tvrdio je da je
Kardelj zaboravio tražiti Goriziju", piše Jež.
Slovenska vanjska politika, smatra komentator, zbog politike podvijanja
repa nije učinila "ništa za stvaranje normalnijih odnosa s Italijom i
Hrvatskom". "U Hrvatsku svake godine putuju deseci tisuća Slovenaca, a kroz
Sloveniju vode gotovo svi putovi Hrvatske prema EU-u. Unatoč tome Slovenija
bezuvjetno podržava nacionalističku Sanaderovu vladu u kojoj je i Vladimir Šeks
koji je slovensku manjinu izbacio iz ustava", navodi se među ostalim u
komentaru.
"Činjenica je da imamo neugodne susjede jer u tom malom prostoru bilo je
već mnogo nacionalizama, fašizama, nacizama, komunizama... U europskim i
svjetskim dimenzijama mali teritoriji, takorekuć 'zakrpe', poput na primjer
Trsta ili Piranskog zaljeva, izuzetno značenje. Tu bi slovenska 'politička
geografija' morala biti neumoljiva jer se važnost našeg teritorija brzo
povećava. Ovdje na kraju krajeva nastaje tzv. peti koridor. I sada ne
iskoristiti samouvjereno te prirodne mogućnosti? Da li se prepuštati 'dobroj
volji' umaških ribara da nam oni određuju granicu... Država djeluje mlako i bez
čvrstog stava, a ministarstva samo pišu note. Granice određuju umaški ribari,
a ne naša policija. Ako su uzgajališta školjaka ispred Kanegre nezakonita, onda
bi ih neki brod jednostavno morao 'pregaziti', a ne da se o tome samo jalovo
raspravlja", stoji u komentaru Borisa Ježa.
Večer/Maribor - "Večer" o incidentima u Savudrijskoj vali
Povodom prošlotjednog sastanka hrvatsko-slovenskog povjerenstva za provedbu
sporazuma o pograničnom prometu i suradnju i prosvjednih nota u vezi s
granicom na moru u Savudrijskoj vali, mariborski dnevnik "Večer" u ponedjeljak
piše da će nakon neuspješnog pokušaja obnove ribarskog kodeksa spor morati biti
riješen na višim diplomatskim razinama, a do tada je, ocjenjuje komentator
lista Boris Jaušovec, "otvoren lov na incidente".
"Treba se pitati kome koriste ovogodišnji ribarski incidenti i zašto kodeks
nije bio produljen već ranije kad i jedna i druga diplomacija tvrde da su za
dobrosusjedske odnose i duh europskog sporazumijevanja. Kodeks je prestao
važiti s ulaskom Slovenije u EU. Jesu li krivi jesenski izbori ili pak
činjenica da napetosti na moru koriste neeuropskom mentalitetu obiju država. I
jedna i druga, naime, najviše političkog profita vide i znaju stvoriti samo kad
ih ugrožava netko izvana i kad im je lakše izvesti homogenizaciju vlastitih
redova", ocjenjuje Jaušovec u mariborskom listu.
Večernje novosti/Beograd - Neriješeni granični problemi Hrvatske i
Slovenije
Već nekoliko godina Hrvatska vodi "rat u kojem ne padaju ljudske glave nego
diplomatske note", pišu u vezi s najnovijim izgredima na hrvatsko-slovenskoj
granici beogradske "Večernje novosti" i ističu kako postoji niz neriješenih
graničnih pitanja između Hrvatske i Slovenije.
"Večernje novosti" podsjećaju na slučaj Svete Gere a kao drugi veći problem
ističu Piranski zaljev, gdje "nije jasno kako odrediti kopnenu granicu, po
starom ili novom koritu rijeke Mirne". Do sporazuma nije došlo iako su se
nekoliko puta "sastajali stručni timovi dviju strana, crtali i krojili
zemljovide", piše beogradski list i podsjeća da su svojevremeno hrvatski
predsjednik vlade Račan i njegov slovenski kolega Drnovšek parafirali sporazum
po kojem Hrvatska ustupa Sloveniji koridor od tri milje i kojim Slovenci
dobijaju pravo na otvoreno more, ali su se, piše list,
"nacionalističko-domoljubne snage razljutile i dogovor je pao u vodu".
Cijeli problem oko Piranskog zaljeva zapravo je u tome hoće li Slovenija
imati dodir sa otvorenim morem ili mora ploviti kroz hrvatske teritorijalne
vode, a "Hrvatska se inati jer sadašnjom crtom razgraničenja ima s Italijom
morsku granicu", objašnjava list.
List napominje da je 30. travnja i ulaskom Slovenije u EU prestao vrijediti
privremeni sporazum prema kojem su slovenski ribari mogli loviti do Vrsara, a
hrvatski u slovenskom moru, te sada u hrvatsko more ne ulaze samo ribari nego i
slovenska policija koja tjera hrvatske ribare, dok je na česte izgrede
hrvatska vlada odgovorila "sidrenjem brzog čamca Pomorske policije koji dolazi
u pomoć ribarima i zbog čijeg se pojavljivanja povlači slovenska policija".
Hrvatska od 1. svibnja ne graniči sa Slovenijom već s Europskom unijom i
puno se stvari promijenilo, piše list i zaključuje da je sada "jedino rješenje
za cijeli problem međunarodna arbitraža kojom se već nekoliko godina prijeti i
jednoj i drugoj strani".
Oslobođenje/Sarajevo - Proslava Blaškićevog povratka i potraga za pravim
krivcima
Neprimjereno je na ovakav način slaviti Blaškićev dolazak iz Haaga dok
glavni krivci nisu još iza rešetaka, piše sarajevsko "Oslobođenje" od subote i
ističe kako zločin u Ahmićima tek sada dolazi u prvi plan jer se ne zna tko ga
je planirao i zapovijedio.
Šteta za Tihomira Blaškića i za samu presudu što nije ostao na svojim
izjavama kako je presuda njemu "pobjeda pravde koja neće biti zadovoljena dok
svi odgovorni za zločin u Ahmićima ne budu procesuirani" i izbjegao
sudjelovanje na demonstracijama "velikohrvatskog" domoljublja u Zagrebu i
Kiseljaku jer je na njima bilo "svega više nego iskrene potpore Blaškiću i
pravdi", ocjenjuje komentator lista.
Blaškić je kao žrtveno janje poslan u Haag čime su pravi krivci bili
sakriveni, piše list i dodaje kako su "doduše neki od njih već na 'onom
svijetu', Tuđman, Šušak, Boban, ali sigurno ne svi". "Možda je i sam proces
protiv Blaškića nakon prve presude ponudio nove činjenice o zločinu u Ahmićima
i njegovim naredbodavcima i izvršiteljima. Ali u pritvoru haaškog suda nalazi
se šest osumnjičenih iz političkog, vojnog, i policijskog vrha Herceg-Bosne iz
tog razdoblja kojima suđenje tek slijedi. Teško je povjerovati da Prlić,
Petković, Praljak, Ćorić, Stojić i Pušić, s obzirom na njihove tadašnje
dužnosti, ne znaju dovoljno ili barem nešto o zločinu u Ahmićima", piše list.
Oslobođenje/Sarajevo - Hrvatska medijska "političko-propagadna
mašinerija"
Nakon odluke Žalbenog vijeća Međunarodnog suda za ratne zločine na području
bivše Jugoslavije kojom je izmjenjena presuda Tihomiru Blaškiću "ponovno je
stavljena u pogon političko-propagandna mašinerija koja treba potvrditi 'istinu
o Domovinskom ratu'", ocjenjuje je komentator sarajevskog "Oslobođenja" u
subotnjem izdanju lista.
Netko tko dobije devet godina zatvora pravomoćnom presudom haaškog suda
"apsolutno" je ratni zločinac pa to vrijedi i u slučaju Blaškića, drži
komentator. No potpredsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor Blaškića i njegovu
obitelj dočekuje u Banskim dvorima i ponaša se kao da je on oslobođen i time
svjesno obmanjuje hrvatsku javnost te nije čudno da se "najveći dio hrvatskog
tiska i elektronskih medija upustio u razbuktavanje nacionalnog trijumfalizma",
nastavlja komentator i dodaje da su Blaškiću u Kiseljaku "priređene stadionske
ovacije s neizbježnim elementima ustašijade".
"Sve u svemu, ponovno je stavljena u pogon političko-propagandna mašinerija
koja treba potvrditi 'istinu o Domovinskom ratu', iako je svima jasno da
službena verzija toga rata prešućuje sve njegove prljavštine, od ratnog
dogovora Tuđmana i Miloševića, do ratnih zločina", drži list.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ocjenjuje komentator lista, "rat je
bio sastavni dio Tuđmanove državne politike" te dodaje da je Blaškić, "htio ne
htio, bio u službi te politike koja mu je, na kraju, i dodijelila taj
generalski čin". Blaškić tvrdi da ne zna tko je počinio zločin, piše komentator
ocjenjujući to čudnim, jer "njegov odvjetnik Ante Nobilo to dobro zna, ne
ustručavajući se javno spomenuti njihova imena".
Danas/Beograd - Zahtjeve za povrat stanarskih prava Europski sud u
Strasbourgu vjerojatno će odbijati
Odbijanje tužbe za povrat povrata stana 78-godišnje Srpkinje i državljanke
Hrvatske Kristine Blečić pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu
protiv Republike Hrvatske može biti znak da će i ostali procesi pokrenuti pred
istim sudom završiti slično, ocijenio je za beogradski "Danas" predsjednik
Regionalnog odbora za pomoć izbjeglicama u Vojvodini Radenko Popić.
"Da je odluka suda u Strasbourgu bila pozitivna i svi ostali koji su
izgubili stanarsko pravo mogli bi očekivati povoljne vijesti", no ovakva odluka
suda u Strasbourgu može značiti da će se svaki takav slučaj "rješavati po
istoj matrici", rekao je Popić za beogradski list
Treba dokazati da je stanarsko pravo u bivšoj Jugoslaviji bilo vlasničko
pravo jer Zapad ne poznaju instituciju stanarskog prava ni društvene imovine,
napomenuo je Popić za list, te ocijenio da sada preostaje samo da nadležna
tijela SCG-a putem diplomacije vrše pritisak na Europski sud i ostale
međunarodne institucije.
Predsjednik Srpskog demokratskog foruma Dušan Ećimović ocijenio je za list
da se odbijanje tužbe u slučaju Blečić moglo očekivati i da je tužbu trebalo
postaviti drugačije, odnosno kao tužbu protiv "povrede prava na dom koje je
zajamčeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i pravima manjina" te dodaje
da se time ne podrazumijevaju ne samo četiri zida već i "život bez stresa i
dobrosusjedski odnosi", prenosi list. Ećimović smatra da odšteta nositeljima
stanarskog prava nije pravno nego političko pitanje i da će Hrvatska donijeti
zakone prema kojima će nositeljima stanarskog prava biti pružena odšteta bilo u
obliku kuće ili stana, ili novčano, prenosi "Danas".
Večernje novosti/Beograd - Posrednica u prodaji nekretnina potkradala
srpske izbjeglice iz Hrvatske
Nakon dvije i pol godine u Okružnom sudu u Šapcu završena je istraga protiv
posrednice u kupoprodaji nekretnina Dušanke Borojević "koju se tereti da je
Srbe prognane tijekom operacija Bljesak i Oluja oštetila za 1.220.718 maraka",
pišu beogradske Večernje novosti.
Srbi izbjegli iz Hrvatske kaznenu prijavu protiv Dušanke Borojević
podnijeli su nakon što se doznalo da je s njima i s hrvatskom državnom
agencijom potpisivala dvojne ugovore, a njih izvješćivala o nižim procjenama
vrijednosti nekretnina te tako dobivala izjave o prihvaćanju ponuđenih cijena,
piše list. Potpisana joj je punomoć omogućavala da s APN-om zaključi nove
ugovore, a kune je naplaćivala u Samoborskoj banci u Zagrebu, pretvarala u
marke i nakon povratka u zemlju zadržavala razliku, objašnjava beogradski list.
Njen kazneni progon tražilo je 127 izbjeglica, pojedinačno oštećenih od osam
tisuća do 42 tisuće maraka, a o podizanju optužnice protiv Dušanke Borojević
tužiteljstvo u Šapcu trebalo bi se izjasniti sljedećih dana, izvješćuje list.
Beogradski list piše da je vlasnica šabačke agencije za prodaju nekretnina,
koja je tijekom rata i sama napustila Hrvatsku, krivnju u istrazi prebacivala
na hrvatsku državnu agenciju za promet nekretnina s kojom je od 1998. do 2000.
godine sklopila više od pet stotina ugovora o prodaji srpskih kuća i imanja,
tvrdeći da je "Zagreb vrijednost nekretnina fiktivno uvećavao da bi prevario
međunarodnu zajednicu koja je osiguravala donacije za isplatu srpskih kuća".
Tijekom istražnog postupka od Županijskog je suda u Zagrebu zatraženo
saslušanje direktora Davora Rajačića i drugih čelnika hrvatske Agencije na koje
se Borojević u obrani pozivala, no APN je tvrdio da su isplaćivali stvarne, a
ne umanjene vrijednosti nekretnina, piše list.
Corriere della Sera/Milano - Novim generacijama njemačkih turista Hrvatska
privlačnija od Italije
Veći interes njemačkih turista za Hrvatsku nije posljedica navodnog
poboljšanja turističke infrastrukture ni pitanje cijena, s obzirom da je
Hrvatska već postala skupa koliko i Italija, već promjene životne filozofije i
načina života novih generacija njemačkih turista, ocjenjuje milanski Corriere
della Sera od ponedjeljka.
Djeca njemačkih turista koji su nekada dolazili u talijanska ljetovališta,
za razliku od svojih roditelja koji su bili skloni punim pansionima, pješčanim
plažama i redovima uredno posloženih ležaljki, više vole prirodne ljepote i
aktivan sportski odmor, primjećuje list. "Hrvatski" Nijemci, za razliku od
roditelja na odmoru se "ne okupljaju u klanove, nisu prepotentni, ne osjećaju
se kao 'oni s njemačkim markama'", "ne nose sandale i bijele sokne, nisu crveni
kao rakovi, vole stjenovitu obalu, raznovrsnost morskog dna, kristalne uvale,
posebno ako se do njih teško dolazi", napominje se u članku.
"Oni svoju djecu šalju da skupljaju školjke za maminu ogrlicu (to su
alternativne mame koje same rade svoje ogrlice), eventualno da traže cvrčke.
Ima li još cvrčaka u Riminiju? A u Riccioneu? Ne znam, ali ovdje na Cresu ih
ima. Eto što traže novi Nijemci. Njihovi su roditelji tražili golemu plažu,
redove suncobrana (koji su ih možda podsjećali na proizvodnu traku u tvornici
Mercedesa), a ovi traže cvrčke", zaključuje novinar lista.