Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su dobrim dijelom usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Od 85.164 registrirana trgovačka društva, aktivno je na kraju lipnja ove godine bilo nešto 70.038 tisuća ili 82,2 posto.
Drukčije je stanje kod poduzeća i zadruga. Od 83.654 registriranih poduzeća i zadruga aktivno je bilo njih svega 17,4 posto odnosno 14.557. Ta se razlika, pojašnjavaju u Zavodu, uglavnom odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa spomenutim zakonom pa će nakon okončanja tog postupka biti izbrisani iz registra. Najveći broj aktivnih subjekata u ovoj skupini, njih oko 15 tisuća, postupkom usklađenja prijeći će u status trgovačkog društva.
Od 42.435 registriranih ustanova, tijela, udruga i organizacija aktivno je na kraju lipnja bilo 9.789 ili 23,1 posto.
U obrtu i slobodnim zanimanjima bilo je krajem lipnja 96.789 aktivnih poslovnih subjekata.
Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da oko blizu četiri petine (78,6 posto) registriranih i preko tri četvrtine (76 posto) aktivnih subjekata otpada na četiri područja djelatnosti.
Na prvom je mjestu trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom registriranih od 40,2 posto i aktivnih 37,6 posto.
Udio ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti u registriranim poslovnim subjektima bila je 17,6 posto, a među aktivnim 8,3 posto.
Na trećem mjestu po udjelu registriranih je grupa djelatnosti u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama sa 11,1 posto te sa 15,4 postotnim udjelom u aktivnim subjektima. Slijede prerađivačka industrija sa 9,7 posto registriranih i 12,7 posto aktivnih te graditeljstvo sa 6,2 posto registriranih i 8,4 posto aktivnih pravnih subjekata.
Privatno vlasništvo najčešći oblik u kojem se nalazi 85,1 posto subjekata, a njih 1,2 posto u državnom vlasništvu. U mješovitom vlasništvu je 2,3 posto subjekata, u zadružnom 1 posto, a za 10,4 posto pravnih osoba vlasništvo se ne prati.
Nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata ima sjedište u Gradu Zagrebu, dok je udio Zagreba za subjekte obrta i slobodnih profesija 21,2 posto.
Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po broju registriranih pravnih i fizičkih osoba s udjelima 12,5 posto, odnosno 11 posto. Još tri županije imaju više od 5 posto udjela registriranih pravnih osoba - Primorsko-goranska (8,3 posto), Istarska (7,2 posto) i Zagrebačka (6,2 posto).