Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 46,9 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio više od 25,8 milijardi kuna, odnosno 4,2 milijarde dolara.
Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porastao za 12 posto, dok je uvoz povećan za nešto manjih 7,7 posto. Izražen u dolarima, pak, izvoz je bio veći za 25 posto, a uvoz za 20,1 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u tijekom prvih šest mjeseci ove godine za oko 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Nešto manje od polovice ukupnog izvoza iz prvoj polovici ove godine, točnije 49,2 posto ili 1,8 milijardi USD odnosi se na redoviti izvoz, dok je 1,76 milijardi USD ili 47,4 posto izvoza ostvareno izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova.
Podaci DZS-a pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine povećana za 34,2 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 19,1 posto.
U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 88 posto ili gotovo 7 milijardi USD odnosi na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 20,1 posto.
Glavninu hrvatskog izvoza, kao i uvoza u promatranom je razdoblju ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 3,5 milijarde USD. U odnosu na iste mjesece 2003., izvoz prerađivačke industrije povećan je za 26,1 posto, a uvoz je istodobno porastao za 20,1 posto, na gotovo 7 milijardi USD.
U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz u prvih šest mjeseci ove godine je ostvarila brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, čiji je izvoz u odnosu na prvo lanjsko polugodište povećan za 62,3 posto, na više od 604 milijuna USD.
Vrijednosno najveći uvoz, pak, u okviru prerađivačke industrije zabilježila je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, od 892,47 milijuna USD.
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u promatranim se mjesecima odnosio na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za gotovo 3 milijarde USD ili 18,8 posto više nego u isto vrijeme lani. Na strojeve i transportne uređaje odnosio se i najveći dio hrvatskog izvoza - 1,27 milijardi USD ili 46,8 posto više nego lani.
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvom su ovogodišnjem polugodištu bile zemlje Europske unije. U 'starih' 15 članica EU u tom je razdoblju izvezeno naime roba u vrijednosti od 1,66 milijardi USD, dok je uvoz iz tih zemalja iznosio više od 4,44 milijarde USD. Dodaju li im se i deset 'novih' članice, na EU se u prvih šest ovogodišnjih mjeseci odnosilo više od 2 milijarde USD hrvatskog izvoza, te više od 5,6 milijardi USD uvoza.
Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 844,9 milijuna USD (porast od 8,5 posto), a uvoz iz te zemlje iznosio je 1,38 milijardi USD (rast od 21,6 posto). Slijedi Njemačka, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 425,5 milijuna USD (16,6 posto više), a iz koje je uvoz iznosio 1,25 milijardi kuna ili 19,7 posto više nego u prvih šest mjeseci lani.
Među ostalim europskim zemljama, po vrijednosti hrvatskog izvoza predvodi Bosna i Hercegovina, u koju je izvezeno roba za više od 482,3 milijuna USD (rast od 20,6 posto). Uvoz iz BiH istodobno je porastao za čak 79 posto i iznosio je 164,6 milijuna USD, ali je BiH i u prvoj polovici ove godine ostala jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima Hrvatska bilježi značajniji suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.