Hrvatski barokni ansambl, na čelu s umjetničkom voditeljicom Laurom Vadjon (barokna violina), nastupio je u sastavu Ivana Kladarin (sopran), Berislav Jerković (bariton), Bojan Čičić (barokna violina), Krešimir Lazar (violončelo) i Pavao Mašić (čembalo).
Članovi Hrvatskog baroknog ansambla na koncertu pod nazivom "Zlatno doba hrvatske glazbe", uz djela hrvatskih autora Vinka Jelića, Ivana Lukačića i Andrije Motovunjanina, izveli su i djela D. Castella, Cechinija, A. Corellia, F. Uspera, G. Pulitia i A. Vivaldija.
U programskoj knjižici ističe se, uz ostalo, da je hrvatska glazba 16. i 17. stoljeća neraskidivo vezana uz Italiju a poglavito Veneciju. Zahvaljujući djelomično političkoj, ali posebice kulturnoj povezanosti hrvatskih obalnih krajeva sa Serenissimom (Mletačka Republika) mnogi su hrvatski skladatelji zbog nepovoljnih uvjeta u domovini pokušali pronaći daleko veće mogućnosti u inozemstvu.
No, uskoro su i neki talijanski skladatelji spletom raznovrsnih okolnosti počeli djelovati u Hrvatskoj, prenoseći najnovije smjernice u glazbi svoga vremena i u naše krajeve.
Zahvaljujući upravo tom hodu u korak s talijanskom a time općenito i europskom glazbom, razdoblje kasne renesanse i ranog baroka s pravom se može nazvati "zlatnim dobom hrvatske glazbe", stoji u programskom materijalu koncerta.
Poglavito se napominje kako su Ivan Lukačić, Šibenčanin, koji se školovao u Italiji, a djelovao u Splitu u prvoj polovici 17. stoljeća, te Riječanin Vinko Jelić također iz prve polovice 17. stoljeća, svojim zbirkama monodijskih moteta zadužili hrvatsku glazbu nekim od najboljih primjera toga žanra. Zahvaljujući njima u nas je započelo i sustavno otkrivanje hrvatske barokne glazbene baštine u prošlom stoljeću, ističe se u programskoj koncertnoj knjižici.
Direktor Koncertne direkcije Zagreb Saša Britvić na kraju Zagrebačkog baroknog festivala kazao je da je Zagreb konačno dobio jedan veliki pravi ljetni festival, što su potvrdili nastupi istaknutih ansambala i solista za ranu glazbu, a osim hrvatskih autora, u Zagrebu su se predstavili ansambli i solisti iz Nizozemske, Njemačke, Danske, Italije, Španjolske, Velike Britanije, Slovačke i Slovenije.
Zagrebački barokni festival kojeg organizatori nazivaju "novim festivalom stare glazbe", otvoren je 25. lipnja, i "do sada je - izvođenjem hrvatskih baroknih skladatelja - glazbenoj publici omogućio putovanje glazbenom poviješću kroz bogate zvukovne boje baroka, te im pružilo sasvim drugačije ljeto u Zagrebu, na atraktivnim lokacijama Gornjega grada - u Klovićevim dvorima, crkvama sv. Katarine i sv. Marka te zagrebačkoj Katedrali", kazao je Britvić.