Xingua News/Peking - SAD potaknuo istočne Europljane na pojačanu vojnu nazočnost u Afganistanu
Nedavna gotovo istodobna odluka Poljske, Mađarske, Makedonije, Hrvatske i Albanije o pojačanju vojne nazočnosti u Afganistanu nije puka podudarnost, prenosi kineska novinska agencija Xinhua News ocjenu analitičara u Pekingu.
SAD je izložio navedene zemlje pritisku da se jače angažiraju u okviru mirovne misije u Afganistanu, tumači agencija, podsjećajući da je Washington nakon raspada Sovjetskog Saveza "intenzivirao svoju političku i gospodarsku infiltraciju u istočnu Europu".
Istočnoeuropske zemlje nastoje pak očitovati čvrstu savezničku povezanost s NATO-om a mirovna misija u Afganistanu predstavlja dobru priliku za ostvarenje te namjere, dodaje Xinhua News, napominjući da ohrabrenje Washingtona na pojačani angažman "nesumnjivo ne može biti olako shvaćeno".
Budući da je rat u Iraku u međuvremenu produbio jaz između Francuske i Njemačke s jedne i SAD-a s druge strane, angažman u Afganistanu omogućuje istodobno istočnim Europljanima da udovolje objema stranama, ističe agencija, podsjećajući da su nesuglasice između Washingtona i Europe relativno manje kada je riječ o toj srednjoistočnoj zemlji.
Napokon, mirovna misija u Afganistanu vjerojatno neće utjecati na političku stabilnost spomenutih zemalja dok je sigurnosna situacija u Iraku pogoršana pa eventualno slanje vojnika u tu zemlju uključuje rizik snažnog otpora u domaćoj javnosti i terorističku prijetnju, prenosi agencija mišljenje pekinških analitičara.
Danas/Beograd - Koštunica se nije trebao ugledati u Sanadera i Terzića
Informacija da srpski premijer Vojislav Koštunica neće putovati u Salzburg na sastanak čelnika zemalja jugoistočne Europe iznenadila je političku publiku, konstatira beogradski list "Danas".
Ta se odluka teško može opravdati činjenicom da su izostanak najavili i hrvatski premijer Ivo Sanader i bh. premijer Adnan Terzić, upozorava beogradski list, napominjući da valja postaviti pitanje "zašto bismo se povodili za onima koji čine kontroverze".
Činilo se da je Srbija ušla u redovan ritam obavljanja svojih vanjskih obveza i poslova i da je taj ritam čak intenziviran aktivnostima novog srpskog predsjednika Borisa Tadića, ali zbiva se nešto suprotno, primjećuje "Danas".
"Koštuničin potez sada dolazi neočekivano, kao da Srbiji ne odgovara image dobrih momaka u internacionalnoj areni pa volimo igrati u našem starom stilu", zaključuje list.
BBC/London - Srpska vlada još nije definirala stav o povlačenju tužbi
Poruka glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera da su tužbe BiH i Hrvatske prema Srbiji i Crnoj Gori unutarbalkanski problem baca drugačije svjetlo i na tužbu koju Beograd vodi prema osam članica NATO-a zbog bombardiranja iz 1999. g, konstatira BBC.
O eventualnom odustajanju Beograda od tužbi protiv članica NATO-a trebalo bi službeno odlučiti Vijeće ministara SCG-a ali se zapravo čeka da se o tom pitanju izjasni srpska vlada, odnosno premijer Vojislav Koštunica, tumači postaja, dodajući da su predstavnici Koštuničinog DSS-a u prvim komentarima odbacili zamisao o povlačenju tužbe.
U razgovoru za BBC aktualni savjetnik ministra vanjskih poslova SCG-a Vuka Draškovića Predrag Simić ističe da tužbe SCG-a protiv članica NATO-a "postaju pomalo apsurdne", dok tužbe Hrvatske i BiH protiv SCG-a "predstavljaju tek omču koja sve balkanske zemlje, uključujući i njih same, veže za tragediju devdesetih godina i jednostavno ne dopušta normalan razvoj dobrosusjedskih odnosa".
Vladimir Đerić, jedan od bivših zastupnika SCG-a u sporu koji BiH vodi protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid smatra da je ulazak SCG-a u "Partnerstvo za mir" tek simbolično vezan za povlačenje tužbi protiv članica NATO-a, ističući da je jedino rješenje uzajamno odustajanje od tužbi.
"Naravno da je povlačenje tužbe protiv osam zemalja NATO-a uvjet za Partnerstvo za mir, ali to je mali uvjet dok je onaj veliki suradnja s haaškim sudom i general Mladić", upozorava Đerić za BBC.
Dok se taj "veliki" uvjet ne ispuni, ovaj drugi je praktički bespredmetan jer nas njegovo ispunjavanje neće samo po sebi primaknuti ni korak bliže NATO-u, tvrdi Đerić u razgovoru za postaju, zagovarajući ustrajavanje na stavu da sve tužbe treba rješavati istodobno.
"Sve u svemu, očekuje se da će se cijeli problem uskoro približiti rasplatu", konstatira BBC, dodajući da je "za bilo kakvo rješenje očigledno potrebna čvrsta odluka srpske vlade o tom pitanju".
Budući da SPO i G17plus kao članice vladajuće koalicije otvoreno zahtijevaju da se Beograd povuče iz procesa koje je sam pokrenuo pred Međunarodnim sudom pravde, dok se s niže razine DSS-a uglavnom čuju negativni komentari takve zamisli, "pitanje koje još nema odgovor jest kada će se i sam premijer Koštunica odrediti i pokrenuti s mrtve točke rješavanje tog problema", zaključuje BBC.
Politika/Beograd - NATO treba posredovati u rješavanju pitanja tužbi
Stav predsjednika Srbije Borisa Tadića da bi tužbe Hrvatske i BiH protiv SCG-a i tužba SCG-a protiv članica NATO-a trebale biti povučene istodobno bio bi sigurno najbolje rješenje, smatra beogradska "Politika".
Potraga za "apsolutnom istinom" u još uvijek neuralgičnoj regiji nije najbolji pristup općem pomirenju, jer pomirenje kao ključ za budućnost traži odustajanje od osvete - "bez žrtvovanja prošlosti", konstatira beogradska "Politika".
"Možda je rješenje neka vrsta nagodbe između BiH, SCG-a i NATO-a, naravno i Hrvatske. Posebno zato što je i u Hrvatskoj u posljednje vrijeme, kako u medijima, tako i u nekim sudskim procesima, prisutna rasprava o karakteru ratnih djelovanja tijekom događaja od 1991. do 1995.", ističe beogradski list.
Ispitujući mogućnost rješavanja pitanja tužbi, "Politika" zaključuje da "tu vrstu kompromisa može osigurati samo NATO, istodobnim 'uvjeravanjem' svih aktera pravosudnih procesa".
Spiegel Online/Hamburg - Hoće li Dunav ostati nezaštićen?
Na sam prvi Međunarodni dan rijeke Dunav, riječni se tok betonira u središnjem dijelu hrvatskog Parka prirode Kopački rit u okviru zastarjelih metoda zaštite od poplava, prenosi Spiegel Online upozorenje ekološke zaklade Euronatur iz Rudolfzella.
Ta zaštita od poplava blokirat će redovni priliv riječne vode u močvarna područja uz Dunav, navodi internet-izdanje hamburškog tjednika objašnjenje stručnjaka Euronatur-a, koji također napominju da će spomenuti radovi uzrokovati nestanak šljunčanih ada i zona pod vodom, inače staništa orlova štekavaca.
I u delti Dunava u Ukrajini jedna tvrtka iz Hamburga prokopava kanal kroz zaštićeno prirodno područje gdje žive velike kolonije rijetkih ružičastih pelikana, prenosi SOL rezultate istraživanja Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF-a), izdvajajući kao sljedeći primjer ugrožavanja rijeke uređivanje njezinog toka kroz Austriju u "traneuropsku vodenu prometnicu".
Taj projekt financira Europsko povjerenstvo, koje je i Hrvatskoj stavilo na raspolaganje infrastrukturnu pomoć za izgradnju riječne prometnice, ističe SOL, upozoravajući da povjerenica EU-a za okoliš Margot Wallstroem istodobno kritizira nekontrolirane radove na rijeci čiji je ekosustav dijelom još dobro sačuvan.
Proširenje EU-a na istok potaknut će nastavak gospodarske i prometne eksploatacije rijeke pa prijeti "ponavljanje svih naših ekoloških grijeha na Rajni iz poslijeratnog razdoblja", ističe za SOL stručnjak za močvarna područja sveučilišta u Karlsruheu Emil Dister.
Večer/Maribor - Mariborski gradonačelnik zalaže se za gradnju auto-ceste prema Macelju
Mariborski gradonačelnik Boris Sovič založio se za gradnju dionice međunarodne Pyhrnske auto-ceste kroz Sloveniju do graničnog prijelaza Macelj, upozoravajući da je riječ o međunarodnom pravcu koji je i u interesu Slovenije, prenosi mariborski list "Večer".
"Autocestu prema Macelju nećemo graditi zbog Hrvatske nego zbog Slovenije", rekao je Sovič na u utorak na svečanosti potpisivanja ugovora kojim je slovensko građevinsko poduzeće NGR - Prevent sklopilo poslove na gradnji auto-ceste Krapina-Macelj u vrijednosti 9,5 milijuna eura, navodi "Večer".
Sovič se, piše list, založio da slovenski parlament revidira program nacionalnih prioriteta gradnje auto-cesta kako bi u njega uključio dionicu od Maribora do Macelja i da za to osigura potrebna sredstva.
Oslobođenje/Sarajevo - Hrvatska javnost zaokupljena predizbornim pitanjima
Tko će s kime koalirati, hoće li se spojiti lokalni i predsjednički izbori, hoće li HDZ sadašnjem predsjedniku Stjepanu Mesiću suprotstaviti podpredsjednicu vlade Jadranku Kosor, sažima sarajevsko "Oslobođenje" predizborna pitanja koja ovih dana zaokupljaju hrvatsku javnost.
Stječe se dojam da vodeće hrvatske stranke i političari "opipavaju bilo" javnosti, puštajući "probne balone", kako bi na temelju reakcija izabrali najpovoljniju varijantu sljedećih poteza, bilježi sarajevski list.
Oporba je pribjegla koaliranju kao prokušanom receptu suprotstavljanja HDZ-u, ostavljajući pritom otvorenom i mogućnost da se u pojedinim sredinama stvore i šire koalicije budući da bi po nekim anketama peteročlana koalicija osvojila više glasova nego HDZ dok je zbroj mogućih glasova dva bloka manji, navodi list.
HDZ pak sumnja u takve ankete i siguran je da će potvrditi vlast u većem dijelu Dalmacije i Slavonije a računa i na osvajanje vlasti u Osijeku i Splitu, prenosi "Oslobođenje".
"Realno je očekivati da će HDZ ipak proširiti svoju lokalnu vlast", konstatira list, napominjući da drugi čovjek HNS-a Radimir Čačić ukazuje na jedan od ključnih razloga za mogući takav razvoj događaja, podsjećajući da je u sredinama s više socijalnih i ostalih problema daleko više onih koji ovise o državi pa će glasati za stranku na vlasti.
"Što se tiče predsjedničkih izbora, zasad se, osim aktualnog predsjednika, najavljuju samo 'prateći' kandidati", bilježi list, dodajući da se "glavni aduti, naravno, još kriju".
Aktualni hrvatski predsjednik "ne brine puno zbog toga već marljivo radi i putuje", napominje "Oslobođenje", ističući da Mesićevu metodu osvajanja "malog čovjeka", "namjerno ili slučajno (kao da u politici postoji slučaj!), koristi i Jadranka Kosor, koja pokojom (ženskom) suzom nastoji povećati 'skor' ali u svim mogućim anketama Mesić zasad i dalje uvjerljivo vodi", ističe "Oslobođenje".
Nezavisne novine/Banja Luka - Negativne vibracije u Motovunu prema hrvatskom ministarstvu kulture
Iako se do sada to nije osjećalo na funkcioniranju "Motovun film festivala" i na popratnim službama, "ipak je u zraku dosta negativnih vibracija prema hrvatskom Ministarstvu kulture" zbog odluke da sreže državnu dotaciju za tu kulturnu manifestaciju za čak 40 posto, pišu banjalučke "Nezavisne novine".
U skladu s duhom "Motovuna" izrađene su majice s natpisom "Ne pitaj što Ministarstvo može učiniti za tebe, već što ti možeš učiniti za Ministarstvo", pri čemu je slovo "e" u ovoj parafrazi poznate Kennedyjeve izreke pretvoreno u simbol eura, bilježi banjalučki list.